1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Černobilj i dalje zrači

19. april 2011.

Bliži se 25. godišnjica eksplozije u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Černobilj, 25. april, a polako ističe i rok u kome bi trebalo obnoviti takozvani sarkofag, betonski omotač koji je postavljen iznad reaktora četiri.

https://p.dw.com/p/10vx3
ČernobiljFoto: picture alliance/dpa

Poduhvat je skup, Ukrajina sama za to nema novca i danas se u Kijevu održava donatorska konferencija kako bi se prikupio novac za nastavak radova.

Što se više približavamo bloku četvrtog reaktora u Černobilju, to učestalije otkucava brojač. Ovde je zračenje sto puta veće od normalnog, kaže stručnjak Grinpisa Hajnc Smital i dodaje: „Zračenje nije iz tla, nego direktno iz reaktora, ono prolazi kroz metar betona“.

Iznad bloka reaktora u kome je pre 25 godina došlo do eksplozije, tada je u roku od šest meseci napravljena betonska kupola. Konstrukcija od čeličnih cevi napravljena između 2004. i 2008. podupire tri od četiri zida starog sarkofaga koja su sklona rušenju. Julija Marozič, predstavnica nuklearne elektrane Černobilj kaže:

„Ova konstrukcija stabilizovaće zaštitni omotač tokom sledećih petnaest godina. Za to vreme smo sigurni i možemo da napravimo nov zaštitni omotač“.

Rokovi se konstantno pomeraju

25 Jahre Tschernobyl Flash-Galerie
Foto: Rüdiger Lubricht

Radovi na gigantskom projektu odvijaju se teže nego što se očekivalo. Prvobitno je bilo predviđeno da novi mobilni sarkofag bude postavljen 2007. godine. U međuvremenu se kao rok pominje 2015. Ali, prema mišljenju Hajnca Smitala i to je neizvesno. Stručnjak Grinpisa kaže: "Nemoguće je graditi direktno iznad bloka, jer je zračenje suviše jako. Zato se gradi nešto dalje, na šinama. To je najveći mobilni objekat ikada napravljen, 29 hiljada tona čelika, i onda će biti pomeren iznad reaktora“.

Za sada, u toku su samo pripremni radovi za gradilište i šine. Visoko radioaktivan sloj zemlje mora da se ukloni kako bi se zaštitili radnici. Smital kaže: "Pojedine faze izgradnje su mnogo komplikovanije nego što se mislilo. Projekat će biti mnogo skuplji i rad na njemu biće duži nego što se predviđalo“.

Troškovi rastu iz godine u godinu i trenutno se procenjuju na milijardu 600 miliona evra. U finansiranju učestvuje međunarodna zajednica, pre svega Evropska unija. Reaktor i dalje predstavlja veliku opasnost. Prilikom eksplozije oslobođeno je samo pet odsto goriva i Smital kaže: „To znači da je 95 odsto još unutra i ta čvrsta masa se vremenom pretvara u prašinu, što znači da imamo veliku količinu radioaktivne prašine koja na neki način mora biti vezana i sačuvana ispod omotača“.

Ukrajinci se nadaju da će naučnici rešiti problem i da će na današnjoj donatorskoj konferenciji biti obezbeđen novac za projekat. Predsednik Evropske komisije Barozo već je uoči sastanka obećao novih 110 miliona evra.

Autori: Kristina Nagel, Saša Bojić
Odg. urednik: Jakov Leon