1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Šta će Letoniji evro?

Jakov Leon1. januar 2014.

Uvođenje evra u Letoniji, propraćeno je nepoverenjem i u drugim zemljama zone evra, ali i u samoj Letoniji. Jer samo petina stanovništva te zemlje podržava uvođenje te valute. Čemu onda odricanje sopstvenog „lata“?

https://p.dw.com/p/1Ajyw
Abbildung Euromünze Lettland lettische Münze
Foto: Ģederts Ģelzis

Nakon finansijske krize i zbivanja u mnogim zemljama zone evra gde se pokazalo kako tamošnje finansije ni izdaleka nisu tako solidne kao što se činilo, sve je dublje nepoverenje prema svakoj narednoj zemlji koja pristupa evro-zoni. Letonija je zapravo tek četvrta zemlja bivšeg socijalističkog bloka, koja uvodi zajedničku valutu EU i čini se da je, slično kao i u Estoniji, veliku ulogu imala politička, a ne privredna odluka. A ta politička odluka je veoma jednostavna: što dalje od Rusije i zajedničke sovjetske prošlosti sa velikim i moćnim istočnim susedom .

Estoniju samo Finski zaliv u Baltičkom moru deli od severnog suseda, koji je takođe u zoni evra, ali mnogi građani Evrope teško da će se uopšte setiti da su na nekom proizvodu videli natpis "Made in Latvia" . Slovenija se odlučila za evro, jer joj je zona evra najvažnije izvozno područje, a još je bolji primer za to jeste Slovačka. Malo je poznato da je Slovačka zapravo zemlja koja spada među rekordere po izvozu i koja izvozi daleko više nego što uvozi (2013. uvoz 58,59 milijardi evra , izvoz 62,14 milijardi).

Nova članica evro-zone nema jaku privredu

I Letonija izvozi, ali to su retko proizvodi koje ćete pronaći na policama samoposluga. To su pre svega drvo i drvena građa, ali svoje proizvode izvozi i letonska rudarska industrija, pre svega proizvode od čelika, tu su zatim i mašinogradnja, mada ni proizvodi hemijske, prehrambene i tekstilne industrije nisu zanemarljivi. Ipak, najvažniji trgovinski partneri ove zemlje su i dalje Rusija, a potom i Skandinavske zemlje - oko osam odsto proizvoda izvozi se u Nemačku.

Ima li smisla ulazak u evrozonu sada?

Letonija zarađuje i od svog geografskog položaja jer tamošnje luke, pre svega luka u Rigi i dalje služe za transport robe iz Rusije. Međutim, sve je to srazmerno skromno: izvoz je 2011. bio na nivou od oko 8,5 milijardi evra, a uvoz 10,8 milijardi.

To je donekle i razlog zbog kojeg čak i među evroskepticima u Nemačkoj, jedva da iko provodi besane noći zbog ove nove članice zone evra. Ona već i sa svojih dva miliona stanovnika spada u kategoriju „lagane privrede“ zone evra. Ali vlada u Rigi je u proteklom periodu i više nego uredno ispunila sve domaće zadatke, pa je prema aktuelnom državnom budžetskom deficitu, ukupnom dugu i stopi inflacije, zaista uzorna nova članica zone evra.

Nije zgoreg reći, da prvog dana 2014. godine, zapravo nestaje najvrednija valuta Evrope. Jedan letonski lat vredeo je čak jedan evro i četrdeset centi - i trenutno samo tri valute u čitavom svetu, imaju veću vrednost od letonske. To je donekle i rezultat gotovo bizarne računice kada se Letonija opraštala od Sovjetskog Saveza i gde je 1993. određen kurs od 200 (tada već privremenog letonskog) rubalja za jedan lat. Razlog za tako visoki kurs bila je želja da se i za najmanji apoen, kovanicu od jednog santimentra može nešto kupiti. A kutija šibica je tada koštala dve letonske rublje.

U zatvor za pesimizam

Ali tako dragocena valuta ne znači da se i blagostanje građana Letonije može uporediti sa Omanom ili Kuvajtom (zemljama sa jakom valutom). Već po strukturi izvoza se lako može videti kako Letonija, uz Bugarsku i Rumuniju još uvek spada među najsiromašnije zemlje Evropske unije. Napori vlade u Rigi da ispuni uslove za prihvatanje evra su običnim stanovnicima život učinili još težim.

Lettische Währung Lat Münzen Euro Umstellung 2013
Foto: Aleksej Romanov

Isto kao kuriozitet može zvučati i činjenica da je vlada u Rigi, oko 2007. bila čak spremna da "strpa u zatvor" ekonomske stručnjake, koji su proricali teške dane za letonsku privreda, pod optužbama za širenje lažnih navoda koji uzbuđuju stanovništvo. Te crne prognoze nisu se samo ispunile, nego je Letonija jedna od zemalja koju je najteže pogodila ekonomska kriza. Ona je u Letoniji počela 2007. a dve godine kasnije je BDP ove zemlje pao za katastrofalnih 18 odsto, uz stopu nezaposlenosti koja premašuje 20 odsto.

Usledile su zaista rigorozne mere štednje letonske vlade. Gotovo je prepolovljen broj državnih službenika, a i onima koje je još plaćala država, plate su smanjene i za 40 odsto. Privreda je počela polako da se oporavlja i u proteklih par godina je bruto društveni proizvod ukazivao na primeran rast od 4-5 odsto. Ali i danas se privreda Letonije još nije vratila na nivo pre krize.

Da li je to uopšte dobra ideja?

Vlada u Rigi se nada da će od prihvatanja evra kao nacionalne valute imati koristi od novih investicija u zemlji . Na žalost, proteklih godina je spisak zemalja Evropske unije koje se nadaju nekakvim investicijama postao prilično dug. Letonija najverovatnije neće moći da obraduje tamošnje građane ni povećanjem plata.

U poređenju sa Evropskom unijom, i na tom planu Letonija je pri dnu lestvice. Prodavačica mesečno prosečno zarađuje oko 240 lata ili oko 340 evra. Službenik u državnoj službi može da računa na oko 570 evra, a za visoke plate smatraju se iznosi od hiljadu evra, koje dobijaju stručnjaci u telekomunikacionom sektoru i menadžeri u bankama. Pri tome, tako je uglavnom u Rigi, prilike van glavnog grada su drugačije.

Istovremeno, veći deo privrednog potencijala ove zemlje grupisan je u samoj metropoli, što se odražava na primanja građana u ruralnim sredinama. Građani Letonije se boje kako će dolaskom evra, skočiti, jer i u toj maloj, srazmerno siromašnoj zemlji sada će vrede ista privredna pravila kao i u Minhenu, Milanu ili Parizu.

Ministar finansija Letonije Andris Vilks tvrdi kako su u susednoj Estoniji nakon što je uvela evro, cene porasle za "samo 0,2-0,3 odsto“. Ali i Letonci već odavno znaju, koliko mogu verovati političarima, pa tako i prema poslednjim ispitivanjima samo 21 odsto stanovnika pozdravlja uvođenje evra.

Autor : Anđelko Šubić
Redakcija: Jakov Leon