1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Zadovoljni Nemci i srećni Danci

6. novembar 2013.

Finansijska kriza negativno je uticala na zadovoljstvo ljudi životom u mnogim zemljama. Nemci su izuzetak - oni su bitno zadovoljniji sada nego što su to bili pre nekoliko godina. A Danci imaju ključ za sreću...

https://p.dw.com/p/1AD66
Foto: picture-alliance/dpa

I pored krize banaka i krize evra, Nemci su zadovoljni svojim životom; štaviše, zadovoljniji su nego što su biili pre krize. Broj Nemaca koji za sebe kažu da su „vrlo zadovoljni“, u proteklih pet godina se sa 53% povećao na 61%. „Osam procenata je već značajna razlika“, kaže statističar Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Paul Šrajer, „to nije slučajan porast“. Tako gledano, Nemci su prilično usamljeni u Evropi. Pre svega zemlje na jugu Evrope pružaju prilično mračnu sliku kada je reč o zadovoljstvu životom – prema juče (5.11) objavljenom izveštaju pomenute organizacije.

U Grčkoj, Italiji i Španiji, ljudi nisu izgubili samo značajan deo svojih prihoda, već i svog poverenja. Zadovoljstvo životom se u tim zemljama od početka krize 2007. smanjilo za 20%; veći pad je jedino pretrpelo poverenje njihovih građana u sopstvene vlade.

Veliko nezadovoljstvo i nepoverenje prema vladi u Grčkoj
Veliko nezadovoljstvo i nepoverenje prema vladi u GrčkojFoto: Reuters

Zadovoljstvo stvara poverenje u vladu

Pomenuta studija je deo „Inicijative za bolji život“ u okviru koje OECD prati kvalitet života u pojedinim državama. Poruka ove organizacije je da vlade ne bi trebalo da budu fiksirane samo na bruto društveni proizvod, već da razmišljaju i o drugim faktorima koji doprinose prijatnom osećanju građana. U to spadaju, na primer, stambeni prostor koji nije preskup, ravnopravnost u visini ličnog dohotka, kvalitet životne sredine i dobre šanse za sticanje obrazovanja.

Prema izveštaju OECD, Nemačka je prema svim tim kriterijumima negde u sredini tabele. Zato i jeste neobično to što su Nemci u proseku mnogo zadovoljniji od drugih. I poverenje građana Nemačke u njihovu vladu je bitno poraslo - sa 35% na 42%.

Poverenje u vladu stvara zadovoljstvo

Naučnik Štefan Vajk sa Lajbnicovog instituta za socijalne nauke već duže proučava veze između opšteg zadovoljstva građana i njihovog poverenja u vladu i javnu upravu. On je ustanovio da u Danskoj ljudi žive opuštenije i zadovoljnije nego u većini drugih evropskih zemalja. Naravno da to ima veze sa relativno visokim prosečnim primanjima u toj zemlji. Ali to nije kompletno objašnjenje. U mnogim evropskim zemljama je primećeno da, ako je uspostavljen određen nivo životnog standarda, zadovoljstvo građana u jednom trenutku više ne raste - iako se prosečna plata povećava.

Danska - zemlja sreće i poverenja
Danska - zemlja sreće i poverenjaFoto: picture-alliance/Arco

Zadovoljstvo Danaca zato, osim materijalnog, ima i društvene uzroke, smatra Štefan Vajk: „Nova istraživanja su pokazala da se to zadovoljstvo povećava srazmerno poverenju u državu i državne institucije“. To poverenje omogućava Dancima da bolje savladaju ekonomske probleme: „Rizik da se izgubi posao tamo nije mali. Ali, ljudi veruju da će, ako izgube jedan posao, moći da nađu drugi.“

Skepsa na Istoku

Kao suprotan primer, Štefan Vajk navodi raspoloženje u Poljskoj, Češkoj i drugim istočnoevropskim zemljama. „U bivšim socijalističkim zemljama, ljudi nemaju mnogo poverenja u demokratske institucije i takvi ljudi su posebno nezadovoljni - zapravo nezadovoljniji nego što bi se to očekivalo samo na osnovu materijalne situacije.“

Nemačka trenutno ide ka danskom ili poljskom modelu. Zadovoljstvo životom vodi ka većem poverenju u vladu i javnu upravu, a ono, opet, ka većem zadovljstvu životom. Na jugu Evrope, ekonomska kriza bi, kako smatra OECD, mogla da pokrene jednu novu negativnu spiralu: visoka nezaposlenost među mladima je faktor koji u tim zemljama stvara dugoročnu štetu, smatra analitičar Paul Šrajer: „Mera u kojoj je mladima teško da se uključe u radni proces, predstavlja i meru gubljenja takozvanog humanog kapitala - mladi nemaju mogućnost da steknu iskustva i zbog toga su slabije pripremljeni za vreme koje dolazi.“

Autori: A. Berger/ S. Bojić
Odgovorni urednik: I. Đerković