1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Pravosuđe

Zaboravljeni slučaj Davida Dragičevića

27. jun 2019.

Dok aktivisti grupe „Pravda za Davida“ ne odustaju od protesta, istraga o ubistvu Davida Dragičevića – zbog čega je sve i pokrenuto pre više od godinu dana – pada u drugi plan.

https://p.dw.com/p/3L9Us
Mirni protesti "Pravda za Davida" u Banjaluci
Foto: DW/Dragan Maksimovic

Više od godinu dana javnost čeka bilo kakvu informaciju iz Okružnog tužilaštva u Banjaluci o slučaju ubistva Davida Dragičevića. Osim šturih saopštenja da je istraga u toku i da ne mogu da daju više informacija, nikakvi konkretni potezi nisu napravljeni.

Za to vreme, članovi grupe „Pravda za Davida“ preko 400 dana mirnim protestom, na gradskom trgu, a kasnije ispred Hrama Hrista Spasitelja, odakle ih je udaljila policija, tražili su od nadležnih da pronađu odgovorne za smrt Davida Dragičevića.

Bez zadržavanja, molim

Međutim, policija je zabranila okupljanje – prvo ispred crkve, a kasnije i u parku nedaleko od tog mesta gde policija svako veče legitimiše aktiviste grupe „Pravda za Davida“ i one koji s njima razgovaraju. Kulminiralo je pokušajem legitimisanja Brune Batinića, koji je iz Švedske došao na odmor u Banjaluku i razgovarao s aktivistima grupe „Pravda za Davida“ u centru grada. Nakon što je odbio da pokaže dokumente, uhapšen je, zatim pušten, nakon čega je otputovao u Švedsku.

Nevladine organizacije već mesecima skreću pažnju na krajnje neprihvatljivo stanje bezbednosti i policijsku brutalnost u Banjaluci kada je reč o tom slučaju. Podneli su krivične prijave protiv policijskih službenika, ali do sada nisu dobili nikakav odgovor. Građanima je, kaže Ivana Korajlić iz „Transparensi internešenal BiH“, zabranjena sloboda okupljanja i kretanja, a policijski službenici izašli su van svojih ovlašćenja.

Protesti u Banjaluci, Pravda za Davida
Nekad se na protestima okupe hiljade građanaFoto: DW/D.Maksimovic

„Nije ovde više u pitanju okupljanje ili poštovanje javnog reda i mira, ovde je u pitanju ograničavanje prava ljudima gde mogu da se kreću. Proganjaju se ljudi, gde se potpuno razvodnila ta priča i oko protesta i oko grupe ’Pravda za Davida’, i to šalje poruku svima da odustanu od bilo kakve vrste protesta. Pa i kada se dobije dozvola, ograničava se gde je moguće okupljanje, što je apsurdno“, kaže Kroajlić.

Borba za osnovna ljudska prava

Zbog svih događaja iz proteklog perioda, nerešavanja slučaja Dragičević, zabrane okupljanja, policijske brutalnosti, večeras (27.6.) će biti održan protest u organizaciji opozicionih poslanika, Draška Stanivukovića (PDP) i Nebojše Vukanovića, nezavisnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Policija nije dozvolila održavanje protesta na banjalučkom gradskom trgu ali je kao alternativu ponudila park Mladena Stojanovića, koji se nalazi nedaleko od zgrade Vlade RS.

„To je pokazatelj u kakvom nedemokratskom društvu živimo, ali mislim da je to možda i podstrek građanima da se okupe u što većem broju, jer ono za šta se mi danas borimo, Francuska se borila 1789. godine. Dakle mi se danas borimo za najosnovnija ljudska i građanska prava, na pravo okupljanja i kretanja“, kaže Vukanović.

Još prošle godine, tokom trajanja svakodnevnih protesta na Trgu Krajine u Banjaluci, a posebno nakon 25. decembra 2018. kada je policija uklonila obeležja grupe PzD sa trga, zabranjeno je svako okupljanje od strane policije na tom mestu, tačnije sve dozvole za tako nešto do sada su odbijene.

„Rimljani su nekada mogli da se okupljaju na trgovima, njihovi govornicu su pre dve hiljade godina mogli da govore na trgovima. Banjalučani u 21. veku ne mogu na Trg. I sada meni neko kaže da mi živimo u demokratiji. Da mogu, poslali bi nas na Manjaču, na neki plato gde nema ni struje ni vode. Ovako, poslali su nas u park gde smo izolovani“, kaže Stanivuković.

Osuda PIC-a

Reakciju na policijsko delovanje poslednjih meseci u Banjaluci tražili su predstavnici nevladinog sektora od međunarodne zajednice u BiH, ali sve je ostalo na tome. Postavlja se i pitanje na koji način oni mogu da reaguju u ovom slučaju osim osude. Što su i učinili na poslednjoj sednici Saveta za implementaciju mira (PIC).

Policijski kordon i demonstranti u Banjaluci
Demonstranti protestuju i zbog neprihvatljive policijske brutalnosti u BanjaluciFoto: DW/D. Maksimović

„Upravni odbor PIC pozvao je organe vlasti u čitavoj BiH da usklade svoje zakone o javnom okupljanju s međunarodnim standardima. Konkretnije, Upravni odbor PIC osudio je aktivnosti koje su preduzete u Republici Srpskoj kako bi se dodatno ograničile demokratske slobode, kao što su pravo na slobodu govora i mirno okupljanje“, navodi se u poslednjem saopštenju Upravog odbora Saveta za implementaciju mira.

Međutim, sve to bacilo je u drugi plan ono što je razlog svih dešavanja, a to je slučaj Davida Dragičevića i njegovo ubistvo, kako ga je okvalifikovalo tužilaštvo u Banjaluci. I pored političkih pritisaka koji su nesporno imali uticaja na čitavu genezu slučaja i sadašnje stanje na ulici, Okružno javno tužilaštvo i dalje nema više informacija od onih iz prošle godine, kada je pokrenuta istraga protiv više NN-lica.

Hibernacija Tužilaštva

„U toku istrage ovo Tužilaštvo je do danas preduzelo brojne istražne radnje (saslušan je i poligrafisan veliki broj svedoka, obavljena rekonstrukcija određenog događaja, obdukcije, pribavljeni i pregledani snimci brojnih nadzornih kamera u gradu, izvršena su ili su u toku veštačenja itd...) i dalje ih preduzima i aktivno rukovodi istragom, a u kojoj konkretne operativno-tehničke radnje na terenu preduzimaju policijski službenici“, rečeno nam je u Tužilaštvu na pitanje dokle se stiglo sa istragom u tom slučaju.

Na pitanje zašto se istraga ne okonča ukoliko nema novih detalja u slučaju, odgovaraju: „Tačno je da istraga u ovom predmetu nije okončana. Razlog je taj što krivično delo koje je predmet istrage još uvek nije rasvetljeno, niti su otkriveni njegovi izvršioci. Istraga u ovom predmetu može da traje do otkrivanja izvršilaca predmetnog krivičnog dela i prikupljanja svih dokaza iz kojih bi proizilazila osnovana sumnja da su izvršili krivično delo, pa do nastupanja zastarelosti krivičnog gonjenja“, kažu u Tužilaštvu, navodeći da zastarelost nastupa kada protekne 20 godina od izvršenja krivičnog dela, dok apsolutna zastarelost nastupa nakon 40 godina.

Najveći problem je što je upravo sam slučaj Dragičević u čitavoj toj priči gurnut u drugi plan, slažu se i u organizacijama civilnog društva. Iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka kažu da je zaboravljen motiv zbog čega su se ljudi okupili, a to je traženje odgovora na pitanje: ko je ubio Davida Dragičevića?

Alibi za slučaj Dragičević

„Da li neko pravi nekom alibi – ne znam, ali je činjenica da je slučaj stavlja u zapećak. Sada imamo narušavanje prava na slobodu kretanja, legitimisanje na javnom prostoru, proširen je dijapazon prava koja se krše, a niko ne postavlja pitanje ko je ubio Davida Dragičevića“, kaže Dragana Daridić iz Helsinškog parlamenta građana.

Protest prilikom ekshumacije posmrtnih ostataka Davida Dragičevića
Tihi protest prilikom ekshumacije posmrtnih ostataka Davida DragičevićaFoto: DW/Dragan Maksimović

Zbog poslednjih događaja u Banjaluci i policijskih akcija zabrane okupljanja, „Transparensi internešenal BiH“ podneo je krivične prijave protiv više policijskih službenika zbog sumnje da su zloupotrebom svojih ovlašćenja počinili krivično delo povreda ravnopravnosti građana, a za koji je predviđena kazna zatvora od šest meseci, do pet godina. Iz „Transparensija“ ocenjuju da je policija nastavila s progonom pripadnika neformalne grupe građana „Pravda za Davida“ kojima se brani ne samo sloboda okupljanja, već i sloboda kretanja.

„Čak se možda stiče i utisak da je pritiskom prema građanima skreće pažnja sa slučaja. Prestalo se manje-više da se priča o istrazi ubistva, a više se govori o policijskom delovanju, kao da se i na taj način skreće pažnja sa čitavog slučaja, ne bi li se zaboravilo da do sada ništa nije urađeno u tom predmetu“, kaže Korajlić.

Koristio ko god je stigao

Slučaj ubistva Davida Dragičevića iskoristio je ko god je mogao- od opozicije, pa čak i vlasti u jednom trenutku kada je trebalo pokazati empatiju prema tom slučaju. Međutim, činjenica da do sada nema njegovog epiloga u Tužilaštvu, da je istraga pokrenuta u trenutku političkih pritisaka i izborne godine, i da se nakon toliko vremena ne znaju detalji slučaja, govori o tome da Tužilaštvo ili nema ništa ili ne želi da okonča slučaj zbog eventualne upletenosti nekog „bitnog“ u priču.

Istovremeno, Davidov otac, Davor Dragičević nije u BiH od kraja prošle godine i poslednjih protesta, jer, kako kaže, strahuje za svoj život. Poručio je nekoliko puta, obraćajući se putem društvenih mreža, da poseduje snimke na kojima se vidi učešće policije u ubistvu njegovog sina, ali do danas ti snimci nisu objavljeni. Takođe, javno je u više navrata prozvao vrh vlasti, uključujući i policiju u Republici Srpskoj, da su odgovorni za ubistvo njegovog sina.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android