Za sada – oni ne žele da idu iz zemlje | Politika | DW | 30.07.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Crna Gora

Za sada – oni ne žele da idu iz zemlje

Trend odlaska mladih ljudi sa Zapadnog Balkana ne zaobilazi ni Crnu Goru. Mnogi su već otišli a drugi se spremaju. DW donosi priču o onima koji, uprkos lošoj perspektivi, žele da ostanu i izbore se za bolji život.

Teodora Pavićević i Vuk Vujisić

Teodora Pavićević i Vuk Vujisić

„Vjerujem u Crnu Goru iz koje će se manje odlaziti, a više joj se vraćati“. Ova rečenica koju je prije par dana izgovorio premijer Crne Gore Duško Marković na susretu sa crnogorskom dijasporom u Podgorici, pokazala je da je i država itekako svjesna problema odliva stanovništva u inostranstvo, koji je uvijek bio aktuelan ali, čini se, nikad kao posljednjih godina.

Među onima koji odlaze puno je i mladih ljudi kojima brojne mogućnosti koje se otvaraju u inostranstvu zvuče primamljivije nego da ostanu da žive u svojoj zemlji u kojoj je nezaposlenost, iako smanjena, i dalje ogroman problem, a plate su većini građana dovoljne samo za puko preživljavanje. Ipak, među mladima ima i onih koji su, iako svjesni loše perspektive, odlučili da ostanu i pokušaju da podstaknu i druge da to urade.

Vuk Vujisić je student treće godine Fakulteta političkih nauka u Podgorici. Aktivan je u studentskom pokretu, podržava razne ekološke inicijative a prije tri mjeseca, sa grupom mladih ljudi, pokrenuo je kampanju „Neću da idem“. Priča se ovih dana polako zahuktava.

Pogledajte video 00:26

Vuk Vujisić - Kampanja "Ne želim da idem"

Kampanja je prvobitno pokrenuta u Bosni i Hercegovini i bila je veoma uspješna jer je podržalo puno ljudi, među kojima i intelektualci i umjetnici. Pokrenula je NVO Kult jer se i BIH suočava s problemom odlaska mladih ljudi. Mene je i prije nerviralo što mladi odlaze i što su mi i neki dobri drugovi pošli i shvatio sam da je to postao trend pa sam odlučio da pokušam nešto da promijenim“, kaže za DW Vujisić.

Kampanja se za sada odvija na društvenim mrežama, preko Fejsbuk emisija, a u planu im je da obiđu sve gradove u Crnoj Gori, razgovaraju s mladima, ali i s onima koji planiraju da idu ili su već otišli. Onda će okupiti stručnjake i pokušati da nađu rješenje za taj problem.

Mnogi mladi žele da odu iz Crne Gore

Nema zvaničnih podataka o odlivu stanovništva iz Crne Gore, samim tim ni mladih. Ipak, golim okom je vidljivo da mnogi napuštaju Crnu Goru u potrazi za boljim životom u inostranstvu. Neki ostanu neko vrijeme, drugi duže a dio njih se i vrati. Nedavno istraživanje NVO Centar za građansko obrazovanje (CGO) pokazalo je da polovina mladih želi da ode iz zemlje, a 30 odsto, praktično, već to planira.

Podgorica

Podgorica

Teodora Pavićević je studentkinja treće godine Ekonomskog fakulteta u Podgorici. Kaže da zna čak 30 ljudi koji su već otišli i ostvarili se u drugim državama ali upozorava da je mnogo veći broj njih koji se spremaju da to urade.

„Mladi iz Crne Gore sve više razmišljaju da odu jer ne postoji perspektiva za njih ovdje. Tržište rada za njih je neadekvatno, nema dovoljno radnih mjesta, obrazovni sistem nije napravljen tako da pokriva tržište rada“, navodi samo neke od razloga.

Ušla je u kampanju jer, kako kaže, želi da da još jednu šansu svojoj zemlji.

„Želim da se borim da ostvarim svoju budućnost baš ovdje, u zemlji gdje sam rođena“, kaže Pavićević.

Vujisić zna desetak mladih ljudi koji su otišli iz Crne Gore kao i preko 40 koji su pošli preko popularnog programa za studente „Work and travel“ ili na razne edukacije.

„Dosta njih ide da ostane tamo“, tvrdi Vujisić. „Meni se čini, kako vrijeme odmiče, da je taj procenat sve veći i veći“.

Kako preokrenuti trend?

Vujisić priznaje da nije lako naći rješenje za ovaj problem ali tvrdi da, ako ima političke volje za to, sve je moguće. Najavljuje razgovore i sa mladima iz svih političkih partija, kako bi podržali njihovu inicijativu.

Spomenik Njegošu Podgorici

Spomenik Njegošu Podgorici

Podsjeća i na nedavno objavljen porazan podatak Eurostata po kom se mladi u Crnoj Gori najkasnije u Evropi osamostaljuju od roditelja - u prosjeku tek u 33. godini. Iako tu ima i tradicionalizma, ovaj podatak jasno ukazuje na loš finansijski položaj mladih u Crnoj Gori, ali Vujisić ima i konkretne predloge.

„Smatram da Crna Gora, ako je već država socijalne pravde, treba da omogući mladima jeftine stanove, u kojima bi živjeli i plaćali samo režije a da on bude u državnom vlasništvu. Procjenjujemo da izgradnja takvog stana košta od 20-25 hiljada eura i da bi nam trebalo 50-ak miliona eura da trajno riješimo taj problem, prvenstveno za mlade bračne parove. To jesu velike pare ali i nisu, ako znamo da je mnogo više plaćeno za ekonomske promašaje države prethodnih godina“, jasan je Vujisić koji dodaje i da bi povećanjem dječjeg dodatka, mladi ljudi bili stimulisani i na stvaranje većih porodica.

On predlaže i podsticaje za mlade preduzetnike, kojih i sada ima u Crnoj Gori, ali Vujisić tvrdi da nisu dobro tehnički riješeni, jer se od mladih traži previše garancija da bi uopšte dobili novac. Takođe, ukazuje i na problem malih plata i smatra da bi poslodavci morali takođe da pokažu društvenu odgovornost.

„Kad bi odvojili samo dio svog profita koji je veliki i povećali plate, stvari bi bile mnogo drugačije. Oni daju male plate do 300 eura jer im to omogućava tržište radne snage. Vjerujte, mladom čovjeku ne treba mnogo. Treba mu normalan posao, normalno radno vrijeme, plata do 600 eura i da ima stan za koji ne mora da plaća kiriju“, recept je Vujisića.

„Država mora mnogo više da se potrudi da bi mladima dala šansu da ovdje ostanu da žive. Nije problem što mladi odlaze već što bježe, da se ne vrate“, tvrdi Vujisić. 

On očekuje podršku političara jer vjeruje da su njihove ideje svima u interesu.

„Iskreno mislim da je ovo pitanje svih nas i da moramo da se ujedinimo i nađemo društveni konsenzus“.

,,Ako nešto ne uradi, država će izgubiti mlade“

Pavićević kaže da kroz kampanju misle da mogu podići svijest judi koji kreiraju politiku u Crnoj Gori da poboljšaju uslove života, rada i studiranja mladih ljudi kako bi oni ostali da žive i rade ovdje jer su oni potrebni ovoj zemlji. Ona navodi nepotizam u zapošljavanju kao jedan od ključnih problema.

Parlament Crne Gore

Parlament Crne Gore

„Nadležni moraju da adaptiraju tržište rada tako da je kompatibilno sa obrazovnim sistemom i moraju da povećaju šanse mladima za zapošljavanje a pogotovo za njihovo osamostaljivanje od porodice“, dodaje Pavićević. 

Ona ne gaji iluzije da će, nakon završetka studija, moći lako da nađe posao.

„Realno gledano, ne mislim da se mogu zaposliti u nekoj od državnih institucija. Mislim da bez partijske knjižice i bez veza tu nemam šanse. Jedino krvavim trudom i radom mogu uspjeti da me neko zapazi i zaposli u privatnom sektoru, što nije nužno loše“, kaže Pavićević. 

Vujisić dodaje da se u Crnoj Gori može preživjeti ali da to nije dovoljno.

„Ja stvarno volim Crnu Goru i ne želim da idem ali možda dođem u poziciju da i ja biram – da li da odem ili ne. Mislim da još nismo dali dovoljno sebe da promijenimo ovaj sistem. Hoću da pokušam sa ovim mladim ljudima da nešto promijenim, da damo neka rješenja, pa i ako nam usvoje makar samo jedan predlog, napravili smo veliku stvar“, smatra Vujisić.

„Ako nam država ne obezbijedi adekvatne uslove, ona će izgubiti mlade koji su jedan od najvažnijih resursa. Prvi mi, koji smo podržali ovu kampanju, potrudićemo se da nađemo posao u nekoj drugoj državi koja daje veće šanse mladima za zaposlenje i dobar život. Ako se država zaista ne uozbilji, ostaće bez radnika“, poručila je Pavićević.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

DW.COM

Audio i video