1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Vučić u Sočiju – cena gasa unapred dogovorena

25. novembar 2021.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pregovara u Sočiju s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom oko povoljnije cene gasa. Koliko će Srbiju koštati novi ekonomski aranžmani s Rusijom?

https://p.dw.com/p/43Rg6
Foto: picture-alliance/Zuma/M. Klimentyev

Energetska kriza je stigla i do Srbije, i aktuelna poseta srpskog predsednika Rusiji biće uglavnom u znaku pregovora oko nove cene gasa za srpske potrošače. Srbija trenutno gas plaća 270 dolara za 1.000 kubnih metara, ali taj ugovor važi do kraja godine, i Moskva je predložila da od 1. januara naredne godine ta cena bude 790 dolara. Aleksandar Vučić se ipak nada da će u pregovorima uspeti da dobije cenu od oko 500 dolara za 1.000 kubnih metara i navodi da zbog toga oseća veliku tremu i da će „moliti predsednika Putina da nam izađe u susret“.

Poseta se u srpskim medijima danima najavljivala kao veliko iskušenje, a Vučić je, u razgovoru za ruske medije, dramatično izjavio da se iz Rusije vraća „ili kao pukovnik ili kao pokojnik“. Ujedno je i naglasio da je ovo njegov devetnaesti susret s Putinom u poslednjih sedam godina.

U Srbiji, međutim, ima i onih koji tvrde da je povoljnija cena gasa već dogovorena, i da je ova dramatizacija namenjena samo daljoj političkoj eksploataciji tog pitanja, gde bi se povoljan aranžman predstavio kao plod velikog diplomatskog ugleda Vučića u svetu.

-pročitajte još: Nema bratske cene: Kako Rusija „ucenjuje“ Moldaviju gasom

Političko mahanje dogovorom

Sasvim je sigurno da se ovakav dogovor ne može postići za pola sata ili sat, koliko će taj susret trajati, kaže za DW glavni urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. „Nema sumnje da je masa stvari već unapred dogovorena u međusobnoj komunikaciji i da će ovo biti samo objavljivanje, nadam se dobrih vesti za Srbiju, jer će se tako smanjiti potencijalne štete za kompaniju Srbijagas čiji minus bi morali da pokriju građani Srbije preko budžeta.“

Kretanje cene gasa u Evropi od aprila 2015. do avgusta 2021.
Kretanje cene gasa u Evropi od aprila 2015. do avgusta 2021.

Politička eksploatacija ovog susreta će biti neminovna, nastavlja Ćulibrk, „i ponovo ćemo slušati kako niko nije toliko puta video Putina kao Vučić, a nešto slično smo imali i sa Kinom. To će svakako koristiti i Vučić kao predsednički kandidat, ali i njegova Srpska napredna stranka (SNS) za parlamentarne izbore naredne godine.“

Ništa na lepe oči

Tržište gasa i energenata svakako doživljava promene, ali „mislim da situacija nije toliko apokaliptična kakvom Vučić pokušava da je predstavi“, ističe za DW urednik u Novom magazinu Mijat Lakićević. „Takve situacije se razrešavaju pregovorima ministara i privrednika i u to se ne uključuju najviši državni funkcioneri. Ali, Vučić i ovu situaciju koristi da se predstavi kao neko bez koga ništa ne može da se reši, i kako bi bez njega sve propalo“, kaže Lakićević.

-pročitajte još: Šta hoće Rusija na zapadnom Balkanu?

Izvestan ustupak ruske strane svakako neće proći bez traženja protivusluga, upozorava srpska opozicija, koja smatra da je pitanje koliko će Srbija taj ruski gas zaista platiti, jer se on, kroz odnose sa Rusijom, ne plaća samo novcem već i političkim ustupcima. A s obzirom na dosadašnje ustupke Rusiji u srpskom energetskom sektoru, sadašnja situacija se vidi kao najobičnija ruska ucena oko cene gasa, navodi srpska opozicija.

Na taj momenat skreće pažnju i Mijat Lakićević, koji primećuje da, „i ako napravi taj ustupak, Rusija to neće uraditi zbog Vučića i na lepe oči. Oni će tražiti određene koncesije i poslove – već vidimo da se pominje pruga Beograd-Surčin do aerodroma, što bi trebalo da grade Rusi, zatim nabavka oružja, kupovina vozova ili nuklearna elektrana. Debelo ćemo mi platiti taj ustupak kupovinom ruskih proizvoda koje smo na drugoj strani mogli da kupimo jeftinije“, napominje sagovornik DW.

Otvaranje gasovoda Turski tok u januaru 2020.
Otvaranje gasovoda Turski tok u januaru 2020.Foto: Reuters/U. Bektas

Rusija sve bliža – EU sve dalja

Kritičari dilova s Rusijom navode i da se Srbija, zbog netrasparentnih poslova sa Rusijom koji imaju svoje političke i ekonomske posledice, udaljava na taj način i od evropskih integracija.

Milan Ćulibrk ipak primećuje da je „Srbija toliko daleko od evropskih integracija da se na horizontu ne vidi ni dan, ni godina kada bi Srbija mogla postati član Evropske unije. Ta politika na dva koloseka sa Rusijom i Kinom se u jednom trenutku pokazala i kao dobra, jer se ispostavilo da valja imati balans u odnosima s tako važnim zemljama. A sa druge strane se ne vidi nikakva šargarepa koja se nudi Srbiji kako bi ona uskladila svoju spoljnu politiku sa EU – to bi značilo sankcije Rusiji, a to bi imalo dalekosežne posledice s obzirom na to da se Srbija isključivo snabdeva ruskim gasom i veći deo nafte takođe dolazi uz Rusije“, kaže glavni urednik NIN-a.

-pročitajte još: EU ima strategiju za Indopacifik, a nema za Balkan

Srbija – politički oslonac Rusije

Mijat Lakićević smatra da je motiv ruske strane da ima ovako visok nivo odnosa sa Srbijom i srpskim predsednikom „ruska želja da napravi još jedan trn u peti EU. Ruska politika je zasnovana na želji da se Evropska unija oslabi. Rusija finansira i desničarske pokrete širom EU. Zato nema mnogo saveznika u Evropi – Srbija je jedan od retkih – a Putin koliko god može koristi Srbiju za svoje globalne obračune s Amerikom i Evropom. Jer, u ovim takozvanim ustupcima, Rusija ništa ekonomski ne gubi, a u Srbiji dobija i politički oslonac“, ocenjuje Lakićević.

Cena gasa: Politika ili ekonomija?

Komentarišući šta bi Rusija mogla da traži kao kontra-uslugu od Srbije za ustupke oko cene gasa, Milan Ćulibrk najpre ističe da se „Srbija hvali najnižom cenom gasa u okruženju, što nije tačno, jer su nižu cenu gasa imale i Mađarska i Slovenija, koja je udaljenija i mora da plaća veće tranzitne troškove. A što se tiče kontra-usluga, to možda nikada i nećemo saznati, jer se svi ti dogovori odvijaju u četiri oka“, naglašava Ćulibrk.

S obzirom na to da je, uoči odlaska u Soči, predsednik Srbije naveo i da će Rusija preuzeti Petrohemiju iz Pančeva kao deo nekakve buduće rusko-srpske saradnje, Ćulibrk kaže „da je to možda i najbolje rešenje. Srbija će se na taj način rešiti jednog velikog gubitaša s kojim nije znala šta da radi. Nadam se samo da će biti poštovane nekakve procedure i pravila, pogotovu što se tiče zaštite životne sredine i ekoloških standarda“, zaključuje glavni urednik NIN-a.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu