1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Vrućina i gnev

17. jul 2018.

Već danima ljudi na jugu Iraka protestuju tražeći da im se omogući normalan život. Infrastruktura i snabdevanje su na veoma lošem nivou, a to ima i političke implikacije jer se smatra da je Iran tu umešao svoje prste.

https://p.dw.com/p/31aCc
Foto: picture-alliance/AP Photo

Vruće je na jugu Iraka. Od ubistvenog sunca na više od 50 stepeni trenutno jedinu zaštitu pruža hladovina. Ljudi u Basri i oko nje ne mogu da koriste klima-uređaje i ventilatore jer nema struje, pošto se elektrane u regionu stalno kvare.

Vrućini se pridružila i nestašica čiste vode. Reka Šat el Arab stalno presušuje. Kao što se povlače i vode Eufrata i Tigra od kojih nastaje. Slika podseća na vreme politički uvedene katastrofe: sveteći se zbog pobune šiita 1991, Sadam Husein je pustio da se isuše veliki delovi močvarnog terena oko reke. Posle njegovog svrgavanja, stanovnici su to pretvorili u plodno zemljište – da bi sada po drugi put doživeli sušu.

U južnim delovima grada, ljudima smeta i visoka koncentracija soli u vodi koju – teoretski – koriste i za piće. Sa Juga so iz Persijskog zaliva prodire i u rukavce reke tako da vodu ne mogu više da koriste ni ljudi i stoka za piće ni biljke za napajanje. I kada prestane otpremanje smeća, život postaje nepodnošljiv.

Irak Marschland um Basra | Minenfeld
Područje bogato naftom na granici Iraka i IranaFoto: picture-alliance/NurPhoto/N. Falk Nielsen

Već nekoliko dana ljudi izlaze na ulice da bi protestovali zbog loših životnih uslova. Traže da se bitno poboljša infrastruktura i da se novac poreskih obveznika uloži u nešto od čega će imati koristi. A pitaju se i šta je sa zaradom od prodaje nafte.

Region oko Basre je centar iračke naftne privrede, tamo se nalaze najveće zalihe nafte u zemlji. Očajni demonstranti su čak upali u zgradu državnog koncerna „South Oil Company“, odakle su ih izbacili tek policajci poslati iz Bagdada. Protesti su se odvijali najvećim delom mirno. Prema izveštajima lokalnih medija, u više gradova je poginulo više ljudi – u sukobima sa policijom.

„Ljudi hoće perspektivu“

Situacija je napeta što pokazuje i činjenica da je u mnogim delovima zemlje blokiran internet. Vlasti strahuju da bio moglo doći do širenja protesta. A pri tome imaju razloga za zabrinutost. Stopa nezaposlenosti je u 2017. godini iznosila nešto manje od 15 odsto – među mladima je čak bila 33 odsto. I pored političke liberalizacije,  ekonomske nade se nisu ostvarile. Mnogi su se nadali da će parlamentarni izbori održani u maju doneti boljitak. No, u julu je najviši sud u državi naložio da se, zbog sumnje da je bilo manipulacija, ponovo prebroji oko 11 miliona glasačkih listića. Posle toga, je parlament raspušten a vlada se formira uz velike teškoće.

Neki smatraju i da se Iran meša u situaciju u Iraku i koristi je. Kada je predsednik SAD Donald Tramp poništio atomski sporazum sa Iranom, Iran je prekinuo snabdevanje Iraka strujom i vodom da bi zadovoljio sopstvene potrebe. Iračani su na parlamentarnim izborima u maju glasali za savez šiitskog vođe Muktade al Sadra. On je obećavao pomirenje u Iraku nakon godina ratova i proglasio se lojalnim nacionalnoj državi prevazišavši tako nesuglasice na verskom planu. Iračane je to ubedilo i za njih je nacionalno jedinstvo jedini put za sticanje političke stabilnosti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android