1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Vlada Srbije, dve godine kasnije…

7. jul 2010.

Ako prosečnog građanina Srbije pitate na šta ga asocira rad vlade Mirka Cvetkovića, skoro pa će u glas reći da je to pad standarda. U drugom planu su evropske integracije i borba za očuvanje Kosova…

https://p.dw.com/p/OCK7
Premijer Srbije Mirko CvetkovićFoto: AP

Za dve godine, prosečna zarada je realno smanjena za oko 30 odsto. Sa 420 evra, zarada je pala na 330, tako da prosečan građanin Srbije ima zaradu među najnižima u regionu. Raste broj nezaposlenih, kojih, prema procenama sindikata, ima više za oko 200.000. Stručnjaci uglavnom ukazuju da će domaća valuta nastaviti da slabi, da će se nastaviti otpuštanja radnika, a da Vladu karakteriše pre svega nedostatak konsenzusa oko ključnih pitanja, kao što je, na primer, poslednji oko poreske reforme.

Saradnik Instituta za tržišna istraživanja Saša Đogović mišljenja je da su dve godine rada vlade izgubljene, da nije bilo suštinskih reformi i da je čak i povećanje izvoza i industrijske proizvodnje u prvom kvartalu ove godine, posledica reaktiviranja postojećih proizvodnih kapaciteta, a ne restrukturiranja ili stranih investicija.

Kneza Mihaila Straße Belgrad
Pad standarda najviše pogađa građaneFoto: DW

Za pojedinje ekonomiste vlada se ipak dobro bori sa ekonomskom krizom. Ekonomista Milan Kovačević za Dojče vele kaže da je slabljenje domaće valute dobro za srpsku privredu i da probleme imaju građani koji su kredite uzimali u evrima. „Veliki broj nezaposlenih je nastao zbog krize, čak i SAD imaju taj problem. Ne treba raditi na povećanju zaposlenih, samo zbog povećanja. Treba raditi na povećanju privrednog rasta koji će generisati i povećanje zaposlenosti”, smatra Kovačević.

Prema zvaničnim podacima, Srbija je izašla iz recesije, ali čak i vladini zvaničnici priznaju da građani to još ne osećaju. Vlada je za ovu godinu predvidela privredni rast od 1,5 odsto, nastavak podsticaja privrede i izgradnje Koridora 10 i drugih infrastrukturnih objekata, uz smanjenje javne potrošnje i zamrzavanje penzija i plata u javnom sektoru.

„Najjači adut vlade – slaba opozicija“

Politički, sve oči su uprte u Međunarodni sud pravde koji treba da dâ mišljenje o nezavisnosti Kosova. Jedna od retkih pozitivnih strana rada vlade je, prema oceni stručnjaka, ukidanje viza. Analitičar Đorđe Vukadinović za Dojče vele kaže da su pitanja EU i Kosova, iako ih vlada tako ne predstavlja, tesno povezana i da jedno drugo komplikuju. „Vlada predsednika Tadića, ja je uvek tako zovem, nije uspela, a teško može da uspe da drži ta dva koloseka odvojenim. Može se desiti da ta politika na kraju završi - ni EU ni Kosovo”, rekao je Vukadinović.

Serbische Regierung Hauptsitz Belgrad Serbien
Dve godine od formiranja Vlada SrbijeFoto: DW

Vukadinović smatra da je Vlada najviše uradila u borbi protiv organizovanog kriminala. „Daleko od toga da je taj proces okončan, ali mislim da postoji politička volja jer je dosta teških akcija izvedeno. Mislim da će vlada, ako bude imala snage, nastaviti sa tim kursom. To će pre ili kasnije dovesti do političkih tragova, kontakata, i kada je u pitanju klan Darka Šarića, ali i u drugim slučajevima”, dodao je Vukadinović.

Vukadinović je mišljenja i da ova vlada, nakon dve godine funkcioniše gore nego kada je napravljena, da ima sve više nesloge i varnica između ministara kao i između ministara i premijera, što je, kako je rekao, nezamislivo u bilo kojoj parlamentarnoj zemlji. „Mislim da će biti sve više varnica kako se izbori budu približavali. Mislim da je najjači adut ove vlade, ma koliko njeni rezultati bili slabi, a obećanja neispunjena, to što nema organizovane i jedinstvene opozicije, opozicije koja ima jasan program”, rekao je Vukadinović.

U Srbiji se sve češće čuje da je ne samo ekonomija u krizi, već da postoji i kriza društva. Psiholozi ukazuju na podatak da je povećano korišćenje alkohola i duvana i da se za to izdvaja više novca nego na zdravstvo i obrazovanje. To pokazuje, smatraju, da ljudi žive u neizvesnosti i da su pod konstantnim stresom i strahom za egzistenciju.

Autorka: Vesna Rajković, Beograd

Odgovorni urednik: Ivan Đerković