Velike banke – mašina za pranje para | Politika | DW | 21.09.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

istraživanje

Velike banke – mašina za pranje para

Međunarodno novinarsko istraživanje u kojem je učestvovao i DW pokazuje kako velike banke zadržavaju klijente kod kojih postoje sumnje ili čak dokazi da zapravo peru novac. Dojčebank se u tome posebno ističe.

Prijavljeno dva biliona dolara sumnjivih transakcija

Prijavljeno dva biliona dolara sumnjivih transakcija

Nečiji brat umire na gorućem brodu, nečiji sin umre od droga: u mnogim slučajevima rodbina umrlih nije ni svesna da je gubitak najmilijih povezan s ilegalnim protokom novca koji je nastao kao plod korupcije i kriminala.

Transfer prljavog novca na prvi pogled ne djeluje kao ozbiljna prijetnja po obične građane. No posledice su ogromne: trgovci drogom, krijumčari i prevaranti svoj novac skrivaju od vlasti, diktatori i korumpirani oligarsi nezakonito stečeni imutak povećavaju, a s njima i svoj uticaj. Sve to uz pomoć bankarske branše.

Međunarodni istraživački novinarski tim

Prošle godine su medijskoj kući BuzzFeed doturene hiljade dokumenata Centralne istražne finansijske uprave (FinCEN) američkog Ministarstva finansija. U istraživanju je na kraju učestvovalo preko sto redakcija iz 88 zemalja – među njima i novinarka DW.

Podaci otkrivaju kako velike banke poput Dojčebank, HSBC, JP Morgan ili Barklejs posluju sa klijentima vez obzira na sumnje da su u pitanju kriminalci, diktatori ili korumpirani političari koji tako peru novac.

„Nisu samo kriminalci ti koji peru novac. Banke ovde igraju vrlo važnu ulogu jer daju na raspolaganje sistem koji taj novac prebacuje na sigurno mesto“, kaže Grejem Berou, stručnjak za otkrivanje slučajeva pranja novca koji je nekada radio za Dojčebank i HSBC. „Na kraju svi plaćamo cenu za pranje novca jer taj novac je povezan s porezima i doprinosima koje svi plaćamo društvu.“

Istraživanje je dakle pokazalo da su banke obavile između 1999. i 2017. odobrile transakcije u vrednosti od dva biliona dolara za koje su same kasnije zaključile da su sumnjive. No prijavljeno je tek nakon što su naplaćene takse. Najveći postotak prijava podnela je mala grupa najvećih banaka koje djeluju u SAD, među kojima se ističe nemačka Dojčebank.

Na udaru kritika: Dojčebank

Na udaru kritika: Dojčebank

Američka vlada je ljuta zbog curenje informacija

FinCEN je odbila da odgovori na pitanja novinara. Džimi Kirbi, šef pravnog tima ove finansijske institucije, rekao je za BuzzFeed da curenje podataka može počiniocima pomoći u uklanjanju dokaznog materijala i onemogućiti istragu. Osim toga, kako se navodi, curenje podataka bi moglo „ugroziti fizičko i psihičko zdravlje“ svedoka i žrtava.

Kirbi je još upozorio da bi ovakvo curenje podataka u javnost moglo „obeshrabriti“ banke kada je u pitanju saradnja s vlastima.

Među najpoznatija imena koja se pojavljuju u finansijskim izveštajima je ime Pola Menaforta, bivšeg menadžera predizborne kampanja Donalda Trampa. On je u martu prošle godine već osuđen na više od sedam godina zatvora zbog utaje poreza. Banka JPMorgan je priznala da je do sredine 2017. transferisala novac između Menaforta i njegovih fiktivnih firmi. Znači mnogo nakon što se saznalo za njegove sumnjive veze s proruskim političarima u Ukrajini i sumnju u pranje novca.

Ili slučaj Reze Zaraba, iranskog trgovca zlatom, čije transakcije su isplivale na svetlo dana zbog povrede međunarodnih sankcija protiv Irana. No Standard Chartered Bank je FinCENU dostavila podatke u veziz sa ovim slučajem tek tri meseca nakon što je Zarab uhapšen. Dokumenti pokazuju da je trgovac zlatom u sedam godina preko raznih lažnih firmi i banaka u SAD pomerio 133 miliona dolara.

Novinari slede trag novca

Ovi slučajevi pokazuju da je protok ilegalnog novca moguć uz pomoć banaka koje deluju globalno, a isto tako su novinari istraživačkog tima došli do spoznaje da se na banke ne vrši dovoljan pritisak kako bi tom protoku novca stale na kraj.

Sam BuzzFeed ne govori otkuda točno dolaze podaci koji su poslužili za ovo istraživanje. No u oktobru 2018. je jedna zaposlena u FinCEN-u uhapšena, a ovog januara je priznala da je podatke učinila javnim. Njen advokat je rekao da je imala „najbolje namere“ jer se institucije nisu „na odgovarajući način odnosile prema optužbama“.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

DW.COM

Reklama