1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ulazak u evrozonu, kome to još treba?

12. jun 2010.

Iako je evro u ovoj godini oslabio za čak 17 odsto prema dolaru, to nije sprečilo ministre finansija evrozone da predlože novu, 17. državu članicu – Estoniju. Ipak, ulazak ove države nosi za sobom i određeni rizik.

https://p.dw.com/p/Np6D
Estonija je spremna na "rizik"
Estonija je spremna na "rizik"Foto: picture-alliance/dpa/DW

U sred krize, čiji početak kraja nije ni na vidiku, nedavno je odjeknula vest! Ministri finansija Evropske unije odobrili su ulazak Estonije u evrozonu od 1. januara 2011. Estonija će tako postati prva baltička država koja će nacionalnu valutu, krunu, zameniti evrom.

Da bi uvele evro, zemlje kandidati trebalo bi da zadovolje više kriterijuma, uključujući visinu državnog deficita, javnog duga i inflacije.

„Pokazalo se da je ispunjenje ovih kriterijuma ustanovljenih u Mastrihtu, bez obzira na trenutnu ekonomsku krizu, moguće“, kaže za Dojče vele Jurgen Ligi, ministar finansija Estonije. On ističe da će Estonija u ovoj godini imati javni dug od 8,5 odsto bruto društvenog proizvoda, dok bi u narednoj godini javni dug trebalo da bude 12,4 odsto, što je najniži nivo u čitavoj EU. Predviđanja Evropske komisije su i da će ova država uz to imati, u ovoj i narednoj godini, deficit od 2,4 odsto BDP.

Nastavljamo sa stabilnom i opreznom politikom

NO FLASH Symbolbild Euro Kurs
Foto: picture-alliance/dpa M

Ulaskom u evrozonu, fiskalna, monetarna i makroekonomska politika u Estoniji se neće promeniti, tvrdi naš sagovornik, dodajući da će njegova država nastaviti da podržava primenu stabilne i oprezne politike, koja traje još od početka procesa tranzicije.

„Budući da imamo veoma nizak nivo javnog duga i snažan sistem banaka, nema nikakvog osnova da brinemo o mogućim finansijskim rizicima u tom smislu“, kaže ministar finansija Estonije.

On dodaje da će do 2014. godine doći će do blagog porasta javnog duga, posle čega će ponovo početi da opada. Kada je reč o mogućem riziku od povećanja prosečnog javnog duga unutar evrozone, Ligi kaže da „rizika nema, čak ni u uslovima proširenja evrozone, ako država ostane ispod gornjih granica duga i deficita“.

„Uvereni smo da je u toku proces jačanja Pakta o stabilnosti i rastu. Ojačavanje makroekonomskog nadzora sprečiće pojavu rizika od nove finansijske krize u EU“, kaže Ligi, misleći pre svega na pad evra prema dolaru u ovoj godini za čak 17 odsto.

Zeleno svetlo evrozone – rizično?

Ipak, i pored optimizma zvaničnika EU i podrške, koju ministri finansija država članica daju Estoniji za učlanjenje u evrozonu, postoje potencijalni rizici po finansijsku stabilnost Estonije ulaženjem u evroklub, usled obaveza da uloži svoj doprinos novom mehanizmu potpore zemljama evrozone. Ligi ipak tvrdi da ga to ne brine.

„Cilj svih država članica evrozone jeste očuvanje stabilnosti evra. Spremni smo da, vođeni principom solidarnosti, učestvujemo u privremenim mehanizmima za stabilnost. Države koje će imati koristi od ovog mehanizma će tako uspeti da vrate zajmove.“

Estonija je inače jedna od retkih država EU čiji je deficit 2,4 odsto. Dakle, manji od predviđene gornje granice od tri odsto BDP-a, propisane Paktom o stabilnosti i rastu. Do toga je došlo pošto je vlada prošle godine sprovela program štednje, uprkos dubokoj recesiji. Tada je vlada Estonije isticala snažnu posvećenost priključenju evrozoni, koja se sada isplatila.

u nastavku: Uvođenje evra = veća strana ulaganja?

Ligi se nada da će članstvo u evrozoni poboljšati situaciju kada je reč o stranim ulaganjima, budući da je problem jedne male zemlje u tome što niko nema poverenja u nju.

„Estonija mora da odgovori na zahteve sistema povećanjem fleksibilnosti tržišta rada i poboljšanjem tržišta dobara i usluga. Nećemo zloupotrebljavati naš nizak nivo javnog duga njegovim povećanjem, da bismo uvećali konkurentnost. Do nje ćemo doći isključivo kroz reforme“, kaže Ligi, očekujući da će njegova zemlja imati višestuku korist od članstva u evrozoni. To će se pre svega ogledati u „većem inostranom poverenju, što će dovesti nove strane ulagače. Takođe i naš izvozni potencijal će rasti“, zaključuje Ligi.

Estonija je postala članica EU 2004. godine, a treća je bivša komunistička država, posle Slovačke i Slovenije, koja će ući u evrozonu. Inače, od proglašenja nezavisnosti 1992. godine, Estonija je monetarnu politiku vodila vezivanjem krune, najpre za nemačku marku, a kasnije za evro, tako da njena vlada zapravo vodila politiku bez monetarne fleksibilnosti.

NO-FLASH Zweiter Aufmacher Haushaltsdebatte
Foto: picture alliance/dpa

Ova država, uz Švedsku koja takođe još nije deo evrozone, ali i ne namerava da postane, ima najstabilniju fiskalnu politiku unutar EU, kaže za Amadeo Altafaž, portparol Olija Rena, predstavnika Evropske komisije za ekonomiju i finansije. Altafaž dodaje da je javni dug Estonije deset puta manji od prosečnog duga ostalih zemalja članica.

Ekonomska kriza usporila širenje evrozone

Za razliku od Estonije koja je očito čvrsto odlučila da se priključi evroklubu, kako bi bila sigurnija, još jedna bivša komunistička država – Poljska, ne žuri s učlanjenjem u zonu jedinstvene evropske valute. Na to upućuju nedavne izjave poljskih zvaničnika da će zbog previranja u evrozoni „za sada isključiti pretenzije u vezi sa uvođenjem evra“. Uz to, premijer Poljske rekao je da bi u izlasku iz finansijske krize trebalo da budu uključene sve države EU, a ne samo one koje su nacionalne valute zamenile evrom.

U Evropskoj komisiji su nam rekli da je ekonomska situacija u Poljskoj od svih ostalih država EU, koje pretenduju da postanu deo evrokluba, najbolja, ali i da je ekononomska kriza usporila proces učlanjenja ove države u evrozonu.

U kabinetu Olija Rena ističu da je fiskalna konsolidacija najvažniji cilj koji će nastojati da ostvare. Uz to bi trebalo da raste i porast poverenja u evro i evrozonu.

Novo proširenje evrozone, kako to Lisabonski ugovor propisuje, trebalo bi formalno da potvrde šefovi država i premijeri EU na Samitu 17. i 18. juna, a posle konsultacija u Evropskom parlamentu.

Autor: Relja Božić

Odg. urednik: Jakov Leon