1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Mediji

Ukrajinski napad na slobodu štampe

17. maj 2017.

„Reporteri bez granica“ osuđuju sankcije Ukrajine protiv ruskih medija. Kristijan Mir, šef nemačkog ogranka te organizacije u intervjuu za DW govori o tome šta bi Ukrajina trebalo da uradi u informacionom ratu s Rusijom.

https://p.dw.com/p/2d6JG
Vkontakte Soziales Netzwerk Russland
Foto: Imago/ITAR-TASS

DW: Ukrajinska vlada žestoko je pojačala sankcije protiv ruskih medija – kako protiv televizijskih kanala, tako i protiv društvenih mreža. Šta o tome misle „Reporteri bez granica"?

Kristijan Mir: Za „Reportere bez granica" to je nepodnošljiv napad na slobodu štampe i mišljenja. S jedne strane, klasični mediji biće proterani s ukrajinske TV-mreže, a s druge, društvene mreže će biti blokirane, a one su veoma važne za slobodu štampe. I to nisu u pitanju tamo neke mreže, već najveće društvene mreže na ruskom jeziku: „Odnoklassniki" i „Vkontakte". Te platforme su važne za slobodu štampe i mišljenja. Ljudi mogu na njima o svemu da se obaveste i da razmenjuju sadržaje. I to je važno za slobodu informisanja. Zbog toga osuđujemo ove zabrane kao napad na slobodu informisanja i slobodu štampe.

Ukrajina smatra da je u ratu protiv Rusije. Moderni ratovi ne vode se samo oružjem, već i informacijama. Društvene mreže u tom slučaju igraju ogromnu ulogu, a ključna reč u tom smislu je: „lažne vesti" (Fake News). Zar to onda nije legitimna mera ukrajinske vlade koja želi da ograniči neprijateljski uticaj?

Deutsche Welle The Bobs 2014 Christian Mihr Deutschland
Kristijan Mir: Osuđujemo zabrane kao napad na slobodu informisanja i slobodu štampeFoto: DW

Ne mogu se kažnjavati oni koji prenose vesti. Mi smo uvek upozoravali nije zadatak medija da se uključuju u jednostrani informativni rat Rusije. Mediji su platforma za prenos vesti – a u tom se ubrajaju i društveni mediji. Mi ne možemo te platforme da optužujemo zbog toga što možda šire određene vesti. Informativni rat objavila je ruska strana, ali u taj rat niko ne bi trebalo da se upušta, jer informacioni ratovi nisu dobri. Informacije su nešto najvažnije za svako društvo, pa i za prevladavanje konflikata. I u ratu između Ukrajine i Rusije potrebne su verodostojne informacije. To doduše ne znači da neće biti lažnih i pogrešnih informacija, ali uprkos tome, kada blokirate one koji prenose vesti, to onda jeste napad na slobodu informisanja,.

Šta bi, umesto zabrane, bila mudra reakcija ukrajinske vlade?

Ukrajina može da nastupi s dobrim novinarstvom, da se na primer povećaju sredstva za ukrajinski servis za inostranstvo. Da tako pokaže šta nezavisno novinarstvo može da ponudi, posebno ako se uporedi s tim šta ruski mediji nažalost često nude. A to je često kontrolisano i konformističko novinarstvo. Dobar signal bio bi da se ojača nezavisno ukrajinsko novinarstvo u okviru elektronskih medija za inostranstvo. Takođe, snažan signal bi bio podržati svaku novinarku i svakog novinara koji se zalažu za medijske slobode. Da se pozabave nekažnjenim ubistvima novinara, čega u Ukrajini još uvek ima, da se pokaže interesovanje za to da novinari ne rade pod pritiskom i pretnjama, već da mogu da se bave svojim važnim zadatkom – demokratizacijom i potragom za rešenjima u ratu između Ukrajine i Rusije. To bi novinari mogli da rade samo ako se na njih ne vrši pritisak i ako nisu izloženi pretnjama.

Kristijan Mir je novinar, aktivista za ljudska prava i ekspert za međunarodnu medijsku politiku. Od 2012. na čelu je nemačkog ogranka udruženja „Reporteri bez granica".

Kibernetički napadi na Ukrajinu