1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Društvo

U šahtu do guše

19. decembar 2018.

Pre nego što se spusti u kanalizacioni šaht, Sateš se maže ribljim uljem. To nije neka velika zaštita, ali bar donekle odbija insekte i parazite. Sateš je jedan od 770.000 ljudi koji čiste kanalizaciju u Indiji.

https://p.dw.com/p/3AMop
Foto: B. Sumesh

Sateš se spušta u šaht jedne bolnice. Na sebi ima samo pregaču oko struka. Dočekuje ga smrad truleži, izmeta i urina. Oseća kako raste snaga vrtloga vode. Ako bude imao sreće, danas neće morati da roni.

On čisti kanalizaciju u Indiji. Rukama otčepljuje šahtove i septičke jame, odstranjuje izmet iz odvodnih cevi na području gradskom.

Taj posao, prema podacima organizacije „Safai Karmachari Andolan“ (SKA), obavlja najmanje 770.000 osoba. Najvećim delom su muškarci.

„Svašta sam video“

Sateš (47) u razgovoru za DW kaže da nikad ne zna šta ga očekuje u crno-smeđoj baruštini. I kaže da je već svašta video. Osim bolnica, grozni su i restorani, priča taj otac troje dece. Tamo, naime, u kanalizaciji završavaju ulje, jaki začini, ostaci hrane, otpad od ribe i mesa. I sve to ispod zemlje čeka na nekog od kanalizacijskih radnika poput Sateša – napola trulo, puno crva i glista.

Zakonska zabrana

Prema zakonu iz 2013. godine, u Indiji u stvari uopšte ne bi više smeli da postoje takvi radnici. Onaj ko ih uprkos zabrani zaposli, rizikuje zatvorsku kaznu. Pa ipak, u kanalizaciju svakodnevno silaze mnogi i čiste kanale. U ruralnim područjima, većina WC-a nije priključena na kanalizaciju. To znači da se širom zemlje oko 2,6 miliona toaleta prazni – ručno.

Indien - Roboterunterstützte Kanalarbeit
I ova Satešova fotografija objavljena je u lokalnim novinama Foto: B. Sumesh

Život kanalizacionih radnika je kratak, oni retko dožive 50. rođendan, pokazuje jedno istraživanje. Oboljevaju od žutice, kožnih bolesti i bolesti disajnih puteva. Ili umiru rano zbog otkazivanja bubrega, tifusa ili tuberkuloze. Različito zarađuju, u zavisnosti od regiona. Na severu Indije za dan zarade oko 200 do 300 rupija (2,40 do 3,50 evra), dok savezna država Kerala na jugu plaća nešto više, priča Sateš: „Za šest šahtova dobijem 950 rupija (12 evra). Ako radim i noću, onda čak dvostruko više.“

Prošle godine Sateš se našao u centru pažnje javnosti kada ga je jedan lokalni novinar slučajno snimio na poslu. Na fotografiji se vidi kako mu je otpadna voda u jednom šahtu došla sve do usta (naslovna fotografija). Nakon toga, vlada Kerale našla se na udaru kritika, pa je pokušala da reši problem. Radnici su najpre dobili zaštitnu odeću. „To je bilo nemoguće nositi. Ona smeta u uskom šahtu. Ispod odeće je neverovatno vruće, a naočare se odmah zamaglile“, priča Sateš.

Roboti u kanalizaciji

Potom su vlasti odlučile da zatraže pomoć stručnjaka. „Zvali su nas i pitali nas možemo li da pomognemo. Rekli su da je hitno“, priseća se inženjer Nikil NP. U kratkom roku taj 26-godišnjak je, zajedno s još tri inženjera, otvorio start-ap firmu „Genrobotics“. „Istraživali smo tri meseca i dobro proučili kako su šahtovi građeni i koji bi problemi mogli da se pojave“", kaže Nikil.

Indien - Roboterunterstützte Kanalarbeit
Nikil NP (levo) obučava Sateša za upravljanje robotomFoto: DW/A. Weiß

U februaru 2018. predstavili su prvu verziju svog vodootpornog robota „Bandicoot“, opremljenog pokretnim hvataljkama, kamerama i displejem. Osnivači firme u taj su projekat su uložili pola miliona evra. Bivši kanalizacioni radnici sada bi trebalo da upravljaju mašinom.

Robot se stalno usavršava. Upravljačka tabla je u međuvremenu znatno pojednostavljena, a težina robota smanjena za više od polovine. Taj projekt se u Kerali trenutno nalazi u fazi testiranja. Interesovanje su pokazale i druge indijske savezne države. Krenulo se i sa prekvalifikacijom radnika. Sada više od stotinu ume da upravlja robotima. I indijski premijer Narendra Modi je impresioniran. On želi da ti roboti rade širom zemlje.

Roboti u kanalizaciji

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android