1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

U januaru zahtev za članstvo u EU

DW2. novembar 2008.

EU će verovatno u naredna tri meseca primiti zvaničan zahtev Srbije i Crne Gore da dobiju status kandidata. Zahtev Podgorice već sledećeg meseca, a Beograda najverovatnije u januaru, piše londonski „Fajnenšel tajms“.

https://p.dw.com/p/Flym
Kako "dohvatiti" EU?
Kako "dohvatiti" EU?Foto: AP

Evropska unija smatra da Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija, generalno ispunjavaju uslove za članstvo, što nije slučaj sa bivšim sovjetskim republikama - Belorusijom, Moldavijom i Ukrajinom, koje nikad nisu dobile eksplicitno obećanje Brisela da su „dobrodošle“, čak ni dugoročno posmatrano.

„Fajnenšel tajms“ podseća da će Evropska komisija, koja je zadužena za proces proširenja, sledeće sedmice objaviti godišnji izveštaj o napretku zemalja Zapadnog Balkana ka evropskim integracijama. U ovom trenutku, Hrvatska, Turska i Makedonija imaju status kandidata za članstvo u EU, ali u praksi pregovori napreduju sa prve dve zemlje, mada u slučaju Turske taj proces ide veoma sporo, ukazao je londonski list.

Srbija je Sporazum o pridruživanju potpisala 29. aprila 2008.
Srbija je Sporazum o pridruživanju potpisala 29. aprila 2008.Foto: AP

Hapšenje Mladića ostaje uslov

Evropski zvaničnici su naveli da se Evropska komisija nada da će Hrvatska do kraja 2009. okončati pregovore o pristupanju EU, posle čega bi sporazum o prijemu bio potpisan 2010, a zemlja postala punopravna članica 2011. godine.

Kad je reč o Srbiji, Evropska komisija pozitivno će oceniti njene izglede za članstvo u EU, ali i upozoriti da puno toga zavisi od izveštaja glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca o saradnji Beograda sa tim sudom, posebno kada su u pitanju napori vlasti u Beogradu na hapšenju Ratka Mladića, naveo je londonski list.

List podseća da je šef holandske diplomatije Maksim Verhagen, čija zemlja blokira primenu Unijinog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom, prošlog meseca najavio da će ta zemlja promeniti stav ukoliko Mladić bude uhapšen i izručen Hagu.

Dačić: Članstvo u EU – nacionalni interes

Ivica Dačić (desno), predsednik SPS-a i ministar policije Srbije
Ivica Dačić (desno), predsednik SPS-a i ministar policije SrbijeFoto: AP

„Nacionalni i državni interes Srbije jeste da bude članica Evropske Unije“, izjavio je predsednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić. „Ministarstvo koje vodim će učiniti sve da Srbija sledeće godine dođe na belu šengen listu, da građani putuju po Evropi bez viza,“ rekao je Dačić na skupu povodom 18. godišnjice osnivanja SPS-a u Petrovcu na Mlavi. Predsednik socijalista i ministar policije rekao je da odlukom da napravi proevropsku vladu SPS uvodi Srbiju u EU.

Potpredsednik Vlade Srbije za evropske integracije Božidar Đelić očekuje da će „Srbija do 2014. godine biti članica Evropske unije“. Komentarišući najavu predsednika Evropske komisije Žose Manuela Baroza da bi Srbija već u 2009. godini mogla da dobije status kandidata za prijem u EU, Đelić je istakao da je ova zemlja izvrstan primer Unijine „meke moći“.

Božidar Đelić, potpredsednik Vlade Srbije za evropske integracije
Božidar Đelić, potpredsednik Vlade Srbije za evropske integracijeFoto: AP Photo

Promene u zemlji učinile su da „proevropsko jezgro postane dominantna i najsnažnija domaća politička grupacija“, ocenio je Đelić i dodao da je zemljama-članicama najuspešnije integracije u svetu potrebna hrabrost kada su u pitanju vizne olakšice za Srbiju.

Đelić se, na prvom Svetskom ekonomskom forumu o Evropi i centralnoj Aziji koji je održan u Istanbulu, sastao i sa Žakom Baroom, potpredsednikom Evropske Komisije. On je potvrdio da će izveštaj EK o viznoj liberalizaciji biti pozitivan za Srbiju i naglasio da za primenu vizne liberalizacije ostaje važno pitanje ispunjenja političkih uslova, to jest saradnja sa Haškim tribunalom.

Finansijska kriza usporava EU integracije
Finansijska kriza usporava EU integracijeFoto: AP

Finansijska kriza usporava integracije

Prema neimenovanim evropskim zvaničnicima koji su uključeni u razgovore o proširenju EU, entuzijazam mnogih vlada da se ubrza taj proces očigledno slabi poslednjih nekoliko meseci zbog svetske finansijske krize, praćene problemima oko usvajanja Lisabonskog ugovora, novog temeljnog dokumenta Unije.

„Fajnenšel tajms“ podseća da francuski predsednik Nikola Sarkozi i nemačka kancelarka Angela Merkel, sa još nekoliko evropskih lidera, smatraju da proces proširenja EU ne treba nastavljati dok svih 27 sadašnjih članica ne ratifikuju Lisabonski ugovor.