1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Transparentnost na kašičicu

Nemanja Rujević29. januar 2016.

Jedna od glavnih zamerki na Sporazum o slobodnoj trgovini između EU i SAD jeste što sadržina sporazuma uopšte nije transparentna. Tek sada će nemački poslanici dobiti uvid, ali i to na kašičicu.

https://p.dw.com/p/1HlFD
Symbolbild Protest gegen TTIP
Foto: Reuters/E. Vidal

Prekoatlantski trgovinski i investicioni sporazum (TTIP) o kojem pregovaraju Evropska unija i Sjedinjene Države do sada je bio objekat pomalo iščašene debate. Jedni ga hvale kao motor investicija koji donosi milione radnih mesta s obe strane Atlantika, drugi proklinju kao instrument krupnog kapitala za sniženje standarda zaštite potrošača. Međutim, osim glasina i procurelih poluinformacija, ni zagovornici ni kritičari Sporazuma zapravo nemaju pojma šta u tom sporazumu piše.

Što se Nemačke tiče, do sada je svega četrdesetak predstavnika nekoliko ministarstava moglo da vidi dokument i to u prostorijama američke ambasade u Berlinu. Vreme za čitanje strogo je ograničeno, kopiranje ili fotografisanje dokumenta izričito zabranjeno. Tih 40 ovlašćenih su do sada tražili uvid u američkoj ambasadi ukupno svega 37 puta.

Zabranjeni telefoni

Nemački ministar privrede i vicekancelar Zigmar Gabrijel sada tvrdi da je načinjen lavovski korak u transparentnosti. U pismu upućenom predsedavajućima saveznom parlamentu Bundestagu i veću pokrajina Bundesratu, Gabrijel navodi da će konačno i poslanici moći da steknu uvid u famozni TTIP jer su se tako dogovorili pregovarači iz Brisela i Vašingtona. U pismu Gabrijel tvrdi da se nemačka vlada „od početka pregovora“ zalagala za transparentnost prema „javnosti i parlamentima“.

SPD Parteitag Sigmar Gabriel
Zigmar Gabrijel: Lavovski korak u transparentnostiFoto: Reuters/F. Bensch

Ali, šta zapravo podrazumeva nova „transparentnost“? Od prvog dana februara tekst sporazuma će biti dostupan poslanicima, ali samo u posebnoj prostoriji u Ministarstvu privrede. Oni koji se prijave, moraće prvo da sačekaju slobodan termin. Jer, samo Bundestag ima 630 poslanika, a prostorija je otvorena samo dva sata prepodne i dva sata popodne i ima tek osam računara na kojima je tekst. Kako bi se predupredilo pravljenje kopija i fotografija, poslanicima je zabranjeno da unose mobilne telefone. Da karikatura bude potpuna, ukupno 13 dokumenata koji odslikavaju trenutni status pregovora o TTIP dati su samo na engleskom jeziku jer dogovoreni nemački prevod – ne postoji.

Uz to, poslanici potpisuju garanciju u kojoj stoji: „Primate k znanju i prihvatate da Vam je odobrenjem pristupa TTIP-spisima izraženo posebno poverenje.“ U manje svečanom tonu piše da poslanik koji obznani šta je pročitao rizikuje „disciplinske i/ili pravne mere“. Poslanici se potpisom saglašavaju da će jedan „službenik obezbeđenja“ biti prisutan za vreme čitanja.

„Crna kutija“

Čista farsa, kritikuje poslanik nemačke Levice Klaus Ernst. Žali se što samo poslanici lično imaju pristup, a ne i njegovi saradnici, te da nije lako prokljuviti u tekst na engleskom jeziku. „Kod ove materije je svaka reč bitna. Transparentnost i dalje ostaje uskraćena poslanicima.“ Ali Ernsta i druge kritičare najviše brine nešto drugo – što javnost nema pristup informacijama. Time ni organizacije za zaštitu potrošača ili životne sredine ne mogu detaljnije da utemelje kritiku.

Deutschland Norbert Lammert
Norbert Lamert: „Isključena“ je mogućnost „da Bundestag ratifikuje trgovinski sporazum čije nastajanje nije propratio, niti je mogao da utiče na njega alternativnim opcijama“Foto: picture-alliance/dpa/B.v. Jutrczenka

Berlinski dnevnik Tagescajtung piše da će poslanici koje zanima tematika, hteli-ne hteli, morati da se mnogo puta vraćaju u prostorije Ministarstva privrede jer se radi o stotinama stranica dokumenata. „Parlamentarcima dakle trebaju debeli živci i mnogo volje. A traži se jak tempo. Jer u Briselu i Vašingtonu se dalje pregovara.“ List piše da ne može biti govora o pravoj transparentnosti jer javnost nema uvid u dokumente. „Za kritičare TTIP ostaje crna kutija koja svakako neće doprineti rastu poverenja u odluke političara.“

Ne dolazi kritika samo sleva. Nedavno je i predsednik Bundestaga demohrišćanin Norbert Lamert podelio packu svojim partijskim drugovima koji spadaju u pobornike TTIP. On je rekao da smatra „isključenom“ mogućnost „da Bundestag ratifikuje trgovinski sporazum između EU i SAD čije nastajanje nije propratio, niti je mogao da utiče na njega alternativnim opcijama“.

Ugledni radio Dojčlandfunk u jednom komentaru podseća da i ovo što poslanici mogu da vide nije konačni tekst sporazuma već samo presek pregovaračkih pozicija koje uključuju i mnogo spornih mesta i zagrada. „Tekst još ne govori ništa o tome šta će na kraju u ugovoru spremnom na potpis stajati štampano krupnim, a šta sitnim slovima“, tumači taj radio.

Sporazum bez podrške

Zamerke na račun TTIP uglavnom idu u tri pravca: najpre, prema onome što se o tom sporazumu zna, Evropu čeka snižavanje postignutih standarda u brojnim oblastima kako bi oni bili ujednačeni s američkim. Tako se kao simbol sporazuma uzima piletina okupana hlornim rastvorom što je sada u Evropi zabranjeno, ali u Americi dozvoljeno.

Drugo, investitori bi mogli da tuže države ukoliko misle da su im investicije ugrožene – i u tom slučaju biće nadležni posebni arbitražni sudovi koji funkcionišu van bilo kod pravosudnog sistema, a tročlana sudska veća čine dobro plaćeni pravnici čije su odluke konačne. Tako energetski koncerni mogu tužiti države koje odluče da napuste energiju uglja ili nuklearnu energiju, a duvanski giganti države koje zabranjuju pušenje na javnim mestima.

Treće, kritičari ne veruju da će ujednačavanje standarda u SAD i Evropi doneti značajan ekonomski boljitak niti veliki broj radnih mesta.

Prošlog oktobra su protesti protiv TTIP u Berlinu privukli 250.000 demonstranata i tako ušli u red najvećih demonstracija u nemačkoj istoriji. Velika anketa Evropske komisije sprovedena između marta i jula 2014. pokazala je da je 97 odsto upitanih protiv TTIP. Tada je komesarka EU za trgovinu Cecilija Malmstrem najavila da će građani EU biti upoznati sa detaljima TTIP uz još „nikad viđenu transparentnost“. Od toga do danas nije bilo ništa.