1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Tomislav Nikolić je "teret za svoju zemlju"

1. jun 2012.

Nemački mediji, ali i neki austrijski, izveštavaju o polaganju zakletve i preuzimanju dužnosti predsednika Srbije. Analizira se lik i delo Tomislava Nikolića, koji će na toj funkciji, biti narednih pet godina.

https://p.dw.com/p/156CI
NikolićFoto: picture-alliance/dpa

Austrijski dnevnik Nahrihten.at izveštava o novom srpskom parlamentu i predsedniku, najpre da se on obavezao na čuvanje suvereniteta „Srbije i Kosova i Metohije kao njenog sastavnog dela“, kao i da je kritikovao „neodgovorno sprovedene privatizacije“ poslednjih godina. List prenosi i kako se 60-godišnji Nikolić od nacionaliste transformisao u demokratu, da je „deceniju i po sledio cilj stvaranja velike Srbije i čak učestvovao u građanskom ratu u Hrvatskoj.“ Pominje se i Nikolićev intervju za Frankfurter algemajne cajtung u kome je on govorio o svom velikosrpskom snu i da je Vukovar srpski grad u koji Hrvati nemaju zašto da se vraćaju. Kada je u pitanju formiranje vlade, „tu treba savladati još velike prepreke (…) jer socijalisti žele da isteraju Međunarodni monetarni fond iz zemlje dok DS sa tom organizacijom želi da sklopi novi sporazum. SPS želi da oživi potrošnju i pre svega poveća penzije i socijalne izdatke. DS se zalaže za bolne mere štednje kako bi bio sprečen slom privrede.“

Berlinski list Tagescajtung objavio je tekst pod naslovom „Nikolić i dalje sanja o Velikoj Srbiji“. „Novoizabrani predsednik Srbije Tomislav Nikolić već sada je postao teret za svoju zemlju. Njegove izjave za Frankfurter algemajne cajtung o Vukovaru pobrinule su se za uzbuđenja ne samo u Hrvatskoj. (…) Nekadašnji stranački kolega desnoradikalnog i u Hagu optuženog Vojislava Šešelja, nema dlake na jeziku i zaista misli ono što kaže, izjavili su srpski demokratski intelektualci za Tagescajtung.“ Autor teksta podseća na izjavu Nikolića o Vukovaru i dalje objašnjava: „U stvarnosti, Vukovar, koji se nalazi u istočnoj Slavoniji u Hrvatskoj, pre izbijanja rata 1991. bio je grad sa više od 20 nacionalnosti. Hrvati su bili najbrojnija grupa sa 47 procenata, Srbi druga po brojnosti sa 32 procenta.“

Serbien Tomislav Nikolic Serbische Radikale Partei SRS
Nekada u radikalnoj stranciFoto: picture-alliance/ dpa/dpaweb

„Slavni barokni grad je srpskom artiljerijskom paljbom sravnjen sa zemljom i u jesen 1991. su ga osvojile srpske snage. Nesrpsko stanovništvo koje je preživelo taj pakao - proterano je. U najužasnije zločine u ratu u Hrvatskoj spada ubistvo 200 pacijenata u tamošnjoj bolnici. 1996, Vukovar je Erdutskim sporazumom do koga je došlo uz posredovanje UN, vraćen Hrvatskoj. Većina srpskog stanovništva je tada napustila grad, ali su se poslednjih godina velikim delom vratili.“

„Posle protesta iz Hrvatske i hrvatskog predsednika Ive Josipovića, Nikolić se pobrinuo za demanti, ali je (novinar Frankfurter algemajne cajtunga) Mihael Martens objavljivanjem snimka razgovora dokazao da su Nikolićeve reči tačno prenete. Podrugljivci u Sarajevu su na to rekli da Nikolić sledi ideju srpskog pisca i bivšeg predsednika Dobrislava (sic!) Ćosića, koji je osamdesetih godina izjavio da Srbi treba da lažu ako je laž korisna za naciju.“

epa03226946 Presidential candidate Boris Tadic, leader of the Democratic Party (DS), casts his ballot in the Serbian presidential election's run-off at a polling station in Belgrade, Serbia, 20 May 2012. Voting began 20 May 2012 in Serbia's presidential election run-off, with incumbent Boris Tadic apparently set to return to the office a third time. Tadic and the opposition leader Tomislav Nikolic emerged with more votes than any other runner in the first round on 06 May, both collecting around 25 per cent of the votes. Some 6.8 million voters are eligible to cast their ballots until 8 p.m. (1800 GMT). EPA/SRDJAN SUKI +++(c) dpa - Bildfunk+++
TadićFoto: picture alliance / dpa

Švajcarski dnevnik Noje cirher cajtung pod naslovom „Novi početak Srbije sa starim personalom“ piše: „Ako veliki gubitnik na izborima (Tadić) postane šef vladajuće koalicije, sa dobrim razlogom će moći da se reklamira ignorisanje volje birača. I to utoliko više time što u Srbiji šef vlade - a ne ceremonijalnim zadacima uposleni predsednik – jeste nauuticajniji političar. Ta podela moći koja je utvrđena ustavom proteklih godina je pala u zaborav . Tako je Tadić, koji je kao predsednik i dalje bio i na čelu DS-a, od 2008. radio kao neformalni šef vlade. Takvu moć, u svetlu kohabitacije koja se ocrtava – neće imati.“

Priredio Saša Bojić
Odg. urednik: Jakov Leon