1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

"Tišina nakon oluje"

Vesna Čolić19. mart 2008.

Nemačka dnevna štampa danas ponajviše izveštava o "kancelarkinom govoru u Knesetu", ali i o "tišini nakon oluje" u severnoj Kosovskoj Mitrovici.

https://p.dw.com/p/DQys
UNMIK policajci u Mitrovici
UNMIK policajci u MitroviciFoto: AP
Savezna kancelarka, Angela Merkel, na završetku posete Izraelu održala je govor pred poslanicima izraelskog parlamenta - Kneseta. Povod za govor je 60-godišnjica osnivanja Izraela. Tim povodom Rajn-Nekar Cajtung iz Hajdelberga piše: "Nemačka i Izrael danas neguju bliske i prijateljske odnose, što je, s obzirom na mračnu prošlost, ravno čudu. Merkel je sa istorijskom posetom, njenim govorom i započinjanjem redovnih vladinih konsultacija, uspela da dodatno produbi poverenje. Kancelarka je pratila tragove Adeneauera, koji je sa tvorcem Izraelske države Benom Gurionom postavio temelj za novi početak. Merkel je bila suverena pred Knesetom.“ Zidojče Cajtung ovako zaključuje osvrt o novom Izraelu: „60 godina nakon osnivanja države, Izrael još uvek mora da se bori za svoje pravo na egzistenciju. On je okružen neprijateljskim zemljama poput Sirije i Irana i terorišu ga radilane palestinske grupe. Izraelska armija vodi jedan asimetričan rat protiv malih grupa i kao u najnovijim napadima u Gazi primenjuje prekomernu silu. Većina Palestinaca nisu teroristi i žele sa Izraelom život u miru. Nemački državni rezon trebalo bi da bude i rešenje kroz stvaranje dve države: sigurna država Izrael, i sigurna Palestina bez izraelskih naselja..“ Berliner Cajtung povodom nastupa šefice nemacke vlade pred izraelskom parlamentom primećuje: „60 godina posle Holokausta, odnosi nisu izraz postepene normalizacije, nego možda stvarno početak novog poglavlja u istoriji dva naroda. Niko nije očekivao da bi ovakvo poglavlje moglo ikada da bude napisano. Zato treba očekivati da će uslediti još jedno poglavlje na čijem kraju će početi ono što se jezikom politike formuliše kao normalizacija.„ Landescajtung iz Lineberga bavi se mnogo citiranom posebnošću nemačko-izraelskih odnosa. „Posebni i jedinstveni odnosi izmedju Nemačke i Izraela zaista bi postojali, kada ne bi bili opterećeni ako se progovori i o neprijatnoj istini. Na tom polju treba da se poradi. Onako jasno kao što je kancelarka osudila kurs Hamasa i Irana vodjen mržnjom, tako je Merkelova trebala konkretno da zatraži da Izrael prestane sa gradnjom doseljeničkih naselja.“ Takodje i Berlinski list Nojes Dojčland smatra da je šteta što su izostale jasne reči na adresu Izraela. „To što Merkel u njenom jučerašnjem obraćanju Knesetu, sa težištem 60 godišnjice od osnivanja Izraela, nije izgovorila ni jednu reč o izraelskoj odgovornosti u Bliskoistočnom sukobu može se objasniti diplomatskom etikecijom. Ona se ipak izjasnila da je rešenje Bliskoistočne krize i stvaranje Palestinske države i ukazala na potrebu da se nadje snaga za taj bolni ustupak.Nažalost postoji sumnja da je empatija jednostrana, jer to što kancelarka ovom prilikom nije posetila Palestinsku oblast sigurno neće naići na razumevanje, već će medju Palestincima osnažiti osećanje da se strane u Bliskoistočnom sukobu ne vrednuju podjednako.“ Nemačka nadregionalna štampa danas piše o smrti ukrajinskog vojnika nakon povreda zadobijenih u nemirima na Kosovu, kao i da je Severna Mitrovica ponovo pod kontrolom Kfora. Frankfurter Algemajne Cajtung citira Beogradski Radio B92 i izjavu državnog ministra u Ministarstvu za Kosovo Dušana Prorokovića koji je zahtevao da se odustane od planirane predaje civilne uprave od strane UN-a na EU misiju, jer bi time bila prekršena rezolucija Saveta bezbednosti UN-a 1244 koja je doneta juna 1999.

Siddojče Cajtung donosi portret Slobodana Samardžića - velikog protivnika EU politike na Balkanu. „On je elegantan. Oličenje obrazovanog džentlmena.Prilikom nastupa govori tihim glasom.Profesor politilogije Samardžić je ministar za Kosovo ali ne i narodni tribun.Mnogi liberalni komentatori u Srbiji – smatraju ga glavnim potstrekačem u Kosovskom pitanju.

Od proglašenja nezavisnosti provincije, on je vrhunskoj formi. Kada su Srbi zapalili dva granična prelaza na severu Kosova, Samardžić je akciju odobrio rečima: Možda nije lepo, ali je legitimno.“ Pokazao je razumevanje i za napade na strane ambasade u Beogradu. Zbog takvih izjava UNMIK mu je zabranio ulazak na Kosovo. Medjutim kasnije je šef UNMIK-a Joahim Riker na pritisak UN centrale iz Njujorka promenio svoje mišljenje. Samardžić ponovo sme da poseti srbe na Kosovu, jer Rezolucija UN-a 1244- oblast tretira kao deo Jugoslavije, čiji je pravni naslednik Srbija.“