1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Teške optužbe HRW na račun Kine

15. januar 2020.

Ugnjetavanje, cenzura, manipulacije… „Hjuman rajts voč“ u svom godišnjem izveštaju za 2020. veoma jasno i odlučno kritikuje Kinu. Ova zemlja, kako se navodi, ugrožava ljudska prava na globalnom nivou.

https://p.dw.com/p/3WDrr
Foto: picture-alliance/dpa/K. Ohlenschläger

Ideja je bila da šef „Hjuman rajts voča“ (HRW) Keneta Rota godišnji izveštaj predstavi u Hongkongu. Ove godine glavno težište izveštaja o stanju ljudskih prava je: Narodna Republika Kina.

A onda se dogodilo sledeće: Rotu je zabranjen ulazak. Kako je izjavio, ulazak mu je zabranjen bez navođenja razloga. Rot je na Tviteru kritikovao kinesko rukovodstvo koje se prilikom odbijanja dozvole za ulazak pozvalo na svoje suvereno pravo. Rot kaže: „Peking bi trebalo da sluša, a ne da cenzuriše“.

Napad na ljudska prava

Ovogodišnji izveštaj HRW se svom žestinom koncentriše na Kinu. I pritom se u njemu izvlači uznemirujući zaključak. Ta država, kako se navodi, sprovodi najintenzivni napad na globalni sistem ljudskih prava koji je svet video od sredine 20. veka, napisao je Rot u predgovoru izveštaja. Ukoliko se, kako dalje stoji, nijedna druga država ne bude tome suprostavila, preti distopijska budućnost i velika katastrofa za ljudska prava.

Kina, kako dalje navodi HRW, u potkopavanju ljudskih prava sprovodi jasnu strategiju: predstavlja se kao atraktivan trgovinski partner i istovremeno stvara mrežu globalne cenzure. To je, ocenjuje se u izveštaju, opasna mešavina, jer Kina tako vezuje zapadne partnere za sebe i istovremeno sprečava javnu kritiku zbog onoga što se dešava u samoj toj zemlje.

Sudbina Ujgura

Posebno je zabrinjavajuća situacija na severozapadu Kine su, ocenjuje HRW. Tamo, u regionu Sinkjanga, pripadnici muslimanske manjine Ujguri internirani su u tzv. logore za ponovno obrazovanje gde ih maltretiraju. „U najvećem talasu hapšenja poslednjih decenija privedeno je više od milion muslimana koji potiču iz Turske. Oni su na neodređeno vreme zatvoreni i podvrgnuti prisilnoj indoktrinaciji“, piše „Hjuman rajts voč“. Pri tom, kao centralni instrument represije, Kina koristi tehnologiju. Ta zemlja ima najveći državni sistem kontrole i nadzora koji je svet ikada vidio, piše HRW. Video-kamere prepoznaju lica, službenici do različitih informacija dolaze pomoću aplikacija, postoje elektronski punktovi za kontrolu – čekpointi.

Direktor HRW Kenet Rot
Direktor HRW Kenet RotFoto: Getty Images/AFP/J. MacDougall

Takvo digitalno nadgledanje upotpunjava i fizičko prisustvo državnih slzužbenika i članova partije. Milion njih je angažovano da redovno „posećuje“ muslimanske porodice, da se na neko vreme uselili kod njih i da izveštava ako neka porodica recimo obavlja molitvu ili na drugi način praktikuje veru, tvrdi se u izveštaju. Osim toga, kako se dalje navodi, Kina je između ostalog koristila i svoje pravo veta u Savetu bezbednosti UN kako bi blokirala mere svetske organizacije za zaštitu najprogonjenijih ljudi širom sveta.

Civili pod vatrom u Jemenu i Siriji

Izveštaj HRW pokazuje i ovo: Kina ni izdaleka nije jedina zemlja koja krši ljudska prava. Dokument te organizacije preispituje naime stanje ljudskih prava u više od 90 zemalja. I u Siriji i Jemenu strane u konfliktu otvoreno ne poštuju međunarodna pravila. Kada je reč o Siriji, u tzv. „Svetskom izveštaju 2020“ kritikuju se kako vladine trupe, tako i naoružane grupe opozicije. I jedni i drugi su, kako se navodi u izveštaju, kršili ljudska prava. Jedinice sirijskog vlastodršca Bašara al Asada su tokom vojne operacije u regionu Idlib koristile zabranjeno oružje, konfiskovale imovinu i ponižavale ljude. I opozicione grupe HRW optužuje da su vršile napade na civile u područjima koja su pod kontrolom vlade.

U Jemenu je, prema izveštaju HRW, u toku najveća humanitarna kriza na svetu. Hiljade civila je ubijeno ili ranjeno. U sukobu učestvuje čitav niz aktera. HRW svim učesnicima u konfliktu prebacuje da su počinili zločine protiv jemenskog naroda.

U pogledu Kine, HRW naglašava suštinsku razliku: toj državi koja je u rukama Komunističke partije međunarodna zajednica se dodvorava. U brojnim slučajevima je to povezano s ekonomskom superiornošću Kine, analizira HRW. Preduzeća u Kini su pod diktatom Komunističke partije, navodi se dalje, i ako Partija odluči da kazni neku zemlju tako što bojkotuje njenu robu, preduzeća to moraju da poštuju. To znači sledeće: zemlja koja se usudi da izrazi kritiku, rizikuje da izgubi pristup kompletnom kineskom tržištu koje čini 16 odsto svetske ekonomije.

Posledice vazdušnih napada u Idlibu, Sirija
Posledice vazdušnih napada u Idlibu, SirijaFoto: picture-alliance/dpa/A. Alkharboutli

U drugim slučajevima uticaj se odvija suptilnije. Jedan primer za to je Pakistan. Zemlja je usko povezana s Kinom, jer dobija sredstava iz kineskog projekta „Put svile“, infrastrukturnog projekta koji vredi bilione. On bi Kini trebalo da obezbedi pristup još većem broju tržišta. Pakistan je pri tom važna poveznica. Ni prilikom posete pakistanskog premijera Imrana Kana Pekingu, ni u njegovoj ulozi koordinatora Organizacije za islamsku kooperaciju (OIC), Pakistan se nije kritički izrazio o situaciji u kojoj se nalaze muslimani u Kini. Naprotiv, pakistanske diplomate pohvalile su Kinu za njenu „brigu za muslimansku braću“.

Demokrate se drže previše suzdržano

I Evropa i Sjedinjene Američke Države u ophođenju sa Kinom, prema navodima HRW, nisu postigle dobre rezultate. Države EU su se povukle u „tihu diplomatiju“. Zapadni lideri tvrde da o stanju ljudskih prava u Kini vode razgovore iza zatvorenih vrata, a ne pred očima javnosti. Bilans, kako navodi HRW, nikada nije povučen. Ono što ostaje, kako se dalje navodi, jeste utisak da je sklopljen još jedan trgovinski ugovor.

SAD su se doduše, kako se navodi u izveštaju HRW, Kini suprostavile sankcijama, ali su bile nepouzdane i nedosledne.

Reč je o sumornoj slici koju pokazuje izveštaj HRW, ali kineski uspon kao globalne sile je nezaustavljiv. To, kako ocenjuje HRW, zahteva odgovor bez presedana. Moraju se ojačati kritički glasovi u Kini i odustati od tihe diplomatije, navodi se dalje. Osim toga, upravo bi vlade zemalja kojima su ljudska prava važna, trebalo da odustanu od dvostrukih standarda, navodi HRW. Zašto je američki predsednik Donald Tramp s pravom osuđivan zbog razdvajanja dece i roditelja na meksičkoj granici, a kineska vlada nije kada je učinila isto u Sinkjangu, pita se HRW.

Protiv Kine bi trebalo otvoriti kontrafront, sumira HRW. „Države bi trebalo da se okupei kako bi formulisale zajedničke standarde. Vreme je da se prepozna da Kina radi na odbacivanju sistema međunarodne vladavine ljudskih prava, odnosno na njegovom redizajniranju“, zaključuje HRW.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android