1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sve zvezde samita NATO

3. april 2009.

Samit NATO koji počinje u Strazburu, Baden-Badenu i Kelu proteći će u znaku obeležavanja 60 godina od osnivanja alijanse, ali, možda i više od toga u traženju puteva za budućnost tog vojnog saveza.

https://p.dw.com/p/HP2j
Strazbur uoči početka samita NATO
Strazbur uoči početka samita NATOFoto: AP

Neprikosnovena zvezda jubilarnog samita je predsednik Barak Obama. I već u prvih nekoliko nedjelja njegove vladavine, on je pokazao da se u bezbednosno -političkim prioritetima itekako razlikuje od svog prethodnika Džordža Buša. Jedan od Obaminih prioriteta je i poboljšanje odnosa sa Rusijom:

„Moj važan cilj je da sprečim dalje širenje atomskog oružja. Verujem da je važno, da u rešavanju tog problema SAD i Rusija zajedno preuzmu ključnu ulogu.“

Trenutno je najvažnija misija NATO u Avganistanu. I tu Obama menja strategiju. S jedne strane on planira da pošalje još više trupa, ali istovremeno želi i da ojača civilnu misiju.

Štajnmajer može da odahne

Nemački ministar spoljnih poslova, Frank Valter Štajnmajer, više nije pod pritiskom američkih saveznika. On je pre nekoliko dana u Hagu na konferenciji Ujedinjenih nacija posvećenoj Avganistanu naglasio:

Izlog prodavnice u Baden-Badenu, čekajući Obamu: Dobrodošli gospodine predsedničke
Izlog prodavnice u Baden-Badenu, čekajući Obamu: Dobrodošli gospodine predsedničkeFoto: AP

„Oporavak Avganistana je moguć, tek kada se zemlja privredno stabilizuje. Trebalo bi da se pozabavimo sistemom za navodnjavanje i razvojem agrarne delatnosti.“

Koliko je Obama daleko od Buša, pokazuje i želja nove američke administracije da nekadašnji veliki neprijatelj Iran bude jedan od ključnih faktora u stabilizaciji Avganistana. Zamenik iranskog ministra spoljnih poslova, Muhamed Ahundsadeh je na haškoj konferenciji izrazio spremnost njegove zemlje na saradnju:

„Iran je u potpunosti spreman da se bori protiv trgovine drogama i za oporavak Avganistana.“

Međutim, niko ne može sa sigurnošću da tvrdi, da će saradnje sa Iranom zaista biti.

Povratak Francuske

Drugoplasirana zvezda samita, odmah posle Obame, jeste francuski predsednik Nikola Sarkozi. On već duže vreme radi na celovitom povratku njegove zemlje u strukture NATO. Još pre godinu dana Sarkozi se po tom pitanju obratio francuskim oficirima:

„U Evropi su skoro svi naši partneri članovi NATO. I oni ne razumeju, zašto mi još stojimo po strani.“

Na ovom samitu Francuska će se u potpunosti vratiti u NATO. Taj čin će se simbolično proslaviti – šetnjom preko mosta na Rajni.

I pored dobrog raspoloženja, nekoliko važnih pitanja ostaju nerazjašnjena. Iako Obama za razliku od Buša ne vrši pritisak na Evropljane, još postoji izvesna zategnutost između partnera sa obe strane Atlantika.

Problematične su istočne granice NATO. Ulaskom Hrvatske i Albanije savez će imati 28 članova. Oko ulaska Gruzije i Ukrajne u NATO, stavovi članica su podeljeni.

I još jedno važno pitanje trebalo bi da se reši na samitu – ko će ovog leta zameniti Jap de Hop Shefera, i time stupiti na funkciju generalnog sekretara NATO.

Autor: Kristof Haselbah / Bojan Šarenac

Odgovorni urednik: Ivan Đerković