1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Svaka druga Afrikanka hoće da bude bela

25. decembar 2009.

Dermatolog Kadi Sibize se već 20 godina bori protiv krema za izbeljivanje kože. Poreklom iz Obale slonovače, ova lekarka sa ordinacijom u Parizu specijalizovala se za estetsku medicinu Afrikanki.

https://p.dw.com/p/LDO7
Prodaju se razne kreme uz reklamu: "Postanite beli!"
Prodaju se razne kreme uz reklamu: "Postanite beli!"Foto: DW

Njene pacijentkinje su žene čija je koža puna tamnih fleka, koje odjednom dobiju puno akni, ili čija koža odjednom postaje kruta i puna štrafti – to su žrtve kasnih posledica beljenja kože. Sibize, i sama tamnoputa, objašnjava zašto upotreba sredstava za izbeljivanje kože loše utiču na zdravlje.

„Proizvodi koji se koriste za izbeljivanje kože su jednostavno rečeno – opasni. S jedne starne postoje kreme sa kortizonom, lekom koji nikada nije bio sredstvo za lepotu. Afrikanke koriste kortizon zato što na duže staze uništava površinski sloj kože. Kada lekar prepiše kortizon protiv neke bolesti, terapija je uvek kratka – baš zbog toga da bi se izbegao ovaj efekat. Međutim Afrikanke baš žele taj efekat, a on je štetan po njihovo zdravlje. Ljudi zaboravljaju da krema odlazi u krv. Kortizon je veoma jak lek protiv upala“.

I upravo te supstance mogu da izazovu teške poremećaje, dospeju li preko krvi u telo. Tako žene mogu da obole od dijabetesa, visokog pritiska ili drugih teških bolesti zbog kojih moraju da uzimaju lekove čitavog života.

„Kada pomislim kakve probleme ima neki hronični bolesnik u Africi, stvarno je šteta igrati se zdravljem zbog lepšeg tena“.

Hidrokinon – zabranjen u Evropi

Druge jake kreme za izbeljivanje kože sadrže hidrokinon, hemikaliju koja se prvobitno koristila u foto-laboratorijama. Neko vreme je hidrokinon važio za čarobno sredstvo protiv kožnih fleka svake vrste. Međutim, kada se često koristio, dolazilo je neželjenih sporednih dejstava – crvenila, peckanja i svraba. Osim toga postoji sumnja da hidrokinon izaziva tumore. Zbog toga je u EU, od 2001, strogo zabranjen u kozmetičkim preparatima.

U nekim sredstvima za izbeljivanje kože nalazi se živa. Ovaj tečni metal je deklarisan kao otrov i može da dovede do teških oštećenja organa, pa čak i do smrti. Živa se nalazi i u sapunima koji se nude na Afričkom tržištu. Svi ti proizvodi moraju da se koriste svakodnevno – inače koža ponovo potamni. Onaj ko sebi ne može da priušti sredstva za izbeljivanje, bukvalno šmirgla gornji sloj kože sitnom staklenom srčom. Mnogi zaista veoma bolno pokušavaju da se približe nekom idealu lepote.

Francuska lekarka procenjuje da oko 60 odsto žena u Africi koristi neka sredstva za izbeljivanje kože. Svaka peta pacijentkinja u njenoj ordinaciji je žrtva krema za blajhanje. Ona kaže da kreme sa živom i hidrokinonom ilegalno stižu i do Evrope.

Kampanja u Parizu protiv izbeljivanja

Dvadeset odsto Afrikanki koje žive u Francuskoj koriste kreme sa izbeljivačima. Zbog toga je gradska uprava Pariza pokrenula kampanju protiv ovakvih sredstva. Sibize bi volela kada bi se takve kampanje pokrenule i u Africi:

„Među mojim pacijеntikinjama su i tri sestre iz Malija, poslovne žene. One odavno izbeljuju svoju kožu i sada su počeli veliki problemi. Svaki put kada dođu, kažem im da prekinu sa tom opasnom praksom. Svaki put – odgovor je isti – one to sebi ne mogu da priušte. One moraju da budu što svetlije puti, jer bi ljudi pomislili da više nemaju novca za skupe kreme, da im poslovi idu loše. Plaše sa gubitka poštovanja. Po tome se vidi dokle je stigla ova moda“.

Autori: Suzane Krauze / Dijana Roščić

Odg. urednik: Nemanja Rujević