1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Strah od "Krimske narodne odbrane"

Julia Višnevetskaja / Markian Ostapčuk10. januar 2015.

Njih smatraju "Gardom Sergeja Aksjonova", šefa samoproglašene republike na Krimu koji je anektirala Rusija. Oni sami se nazivaju "Narodna odbrana Krima". Ali, aktivisti za ljudska prava su sumnjičavi prema njima.

https://p.dw.com/p/1EIH5
Mitglieder der sogenannten Selbstverteidigung der Krim
"Narodna odbrana Krima"Foto: DW/J.Vishnevets

Na njihovim maskirnim uniformama prišivene su različite oznake: "Narodna odbrana Krima", "Samoodbrana Krima", "Vojska Ruske Federacije" ili samo "Ljubazni ljudi". Ujutro u osam svakoga dana se postroje ispred Lenjinovog spomenika u centru Simferopolja. Samo ih je tridesetak - jer ostali su "na dužnosti". Čuvaju zgrade ustanova, idu u patrole po ulicama ili su u specijalnim akcijama. Kažu da ih ima 2.000.

Njihovo glavno sedište se nalazi u bivšoj zgradi Komunističke partije. Preko puta je sedište Ministarskog veća, samoproglašene vlade Krima. Službeno se govori da se trupe sastoje samo od dobrovoljaca, koji navodno ne primaju nikakvu platu. Ali, u razgovorima se žale da premalo zarađuju, samo 300 rubalja na dan. Na pitanje, kome su podređeni, uvek se čuje isti odgovor: "Pokoravamo se zakonima Ruske Federacije."

Narodna odbrana ili samoodbrana

Mitglieder der sogenannten Selbstverteidigung der Krim
"Narodna odbrana Krima"Foto: DW/J.Vishnevets

Ovi muškarci žele da ih nazivaju "Narodnom odbranom Krima". Ali u svakodnevici većina stanovnika Krima govori o "Samoodbrani". Tako su se nazivale jedinice koje su u martu 2014. učestvovale u proruskim demonstracijama u Simferopolju i kasnije napadale kasarne Ukrajinske vojske. "Tamo su najpre upadale nenaoružane jedinice takozvane samoodbrane. Za njima su sledili naoružani muškarci bez oznaka. To su billi ruski vojnici", kaže jedan nezavisni novinar na Krimu, koji je želeo da ostane neimenovan.

Nakon tih događaja u martu 2014. te jedinice navodno nisu raspuštene. Do ranog leta nisu imali nikakav službeni status, kaže ovaj novinar. Ali, od juna zadatke im reguliše "regionalni zakon o Narodnoj odbrani Republike Krima", kaže on. U tom dokumentu stoji da ti ljudi mogu podržavati ustanove i organe za zaštitu poretka pri osiguravanju javnog reda. Za vođenje "Narodne odbrane" merodavno je Ministarsko veće Krima. Ali, u stvarnosti se te jedinice ne podvrgavaju čak ni policiji. Ona ih se boji, kaže ovaj novinar.

"Borba protiv reakcionarnih snaga"

Vladimir Magujlo, koji se sam naziva "Šefom štaba Narodne odbrane za vaspitni rad", svoje potčinjene smatra "kastom izabranih". "Mi smo najdostojanstveniji. Kad smo u martu zauzeli zgradu ukrajinske bezbednosne službe, ljudi su nam donosili čaj i šećer", priseća se on. Sad je njihov zadatak da se "bore protiv reakcionarnih snaga, koje rade za Ukrajinu". Magujlo ponosno priča kako je "Narodna odbrana". učestvovala u nacionalizaciji privatnih preduzeća, koja su po njegovom mišljenju finansirala ukrajinsku vojsku.

Potpunu odgovornost za "Narodnu odbranu" ima vlast Krima. "Mi samo izvršavamo naredbe Ministarskog veća i šefa vlade. Imam potpuno poverenje u Sergeja Aksjonova", kaže Magujlo.

Aktivisti za ljudska prava zabrinuti

Tanya Lokshina
Tatjana LokšinaFoto: picture-alliance/dpa

U Rusiji, Ukrajini i na Krimu aktivna organizacija "Krimska misija za ljudska prava" teško optužuje "Narodnu odbranu". Kaže da njeni članovi redovno krše prava građana, da ih često ponižavaju, vređaju, prete im i tuku ih. Ima proizvoljnih hapšenja i oduzimanja imovine. Aktivisti za ljudska prava u "Narodnoj odbrani" vide instrument za zastrašivanje stanovništva.

U međuvremenu "Narodna odbrana" izaziva strah i među onima koji su na početku podržavali priključenje Krima Rusiji. "Njihovi postupci bi mogli dovesti do snažnog antiruskog raspoloženja na Krimu", kaže jedna advokatica iz Simferopolja, koja je takođe želela da ostane neimenovana. Po njenom mišljenju "Narodnu odbranu" bi trebalo što pre raspustiti.

To mišljenje deli i Tatjana Lokšina iz moskovskog ureda organizacije Human Rights Watch. "To su ilegalne, naoružane grupe čije akcije se moraju temeljno istražiti", kaže Lokšina. "Za to je odgovorna Rusija kao država koja je zauzela Krim."