1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Stop za Rumuniju i Bugarsku

5. mart 2013.

Nemačka najavljuje da će blokirati uključenje Rumunije i Bugarske u Šengen, zonu slobodnog putovanja unutar Evropske unije. Šta je pravi razlog za to – korupcija ili siromašni migranti?

https://p.dw.com/p/17qgi
Foto: AP

Rumunija i Bugarska neće postati deo Šengenskog sporazuma na sastanku ministara unutrašnjih poslova članica Evropske unije u četvrtak (7.3.) u Briselu. Ako do glasanja dođe, Nemačka će iskoristiti veto, kaže nemački ministar unutrašnjih poslova Hans-Peter Fridrih. Kao razlog za to, on je naveo borbu protiv korupcije, koja u Bugarskoj i Rumuniji nije dovoljno odmakla. Nemačka štampa piše o još jednom povodu za takvu odluku – siromašnim migrantima, od kojih su mnogi romske nacionalnosti.

Frankfurter algemajne cajtung piše da je vladi bugarskog premijera Viktora Ponte očigledno važnija zaštita političara osumnjičenih za korupciju nego dalja integracija u Evropsku uniju: „Najavljeni veto ministra unutrašnjih poslova Fridriha za prijem Rumunije u šengen-zonu je ispravan. Ta tema nema ništa sa siromašnom imigracijom – nijedna od sa time povezanih teškoća, u Rumuniji, kao i u Nemačkoj, neće se zbog tog veta ni za milimetar približiti rešenju. Zapravo, svrha blokade ulaska u šengen-zonu je pravi odgovor na trenutnu vladu u Rumuniji. Ta vlada odlično zna da je preduslov za prijem odlučna borba protiv korupcije. Vlada u toj oblasti nastupa potpuno suprotno od onoga što se od nje traži i nada se, kako pokazuju ljutite reakcije iz Bukurešta, da će se tako provući.“

U Nemačkoj se poslednjih nedelja često piše o Romima koji su iz Rumunije došli u Duisburg
U Nemačkoj se poslednjih nedelja često piše o Romima koji su iz Rumunije došli u DuisburgFoto: DW/C. Stefanescu

Na sajtu Tagescajtunga takođe se, kao zvaničan razlog, govori o borbi protiv korupcije, ali se pominje i konkretan trošak za nemački budžet: „Doseljenici, uglavnom Romi, od 2014. imaju već posle tri meseca dokazanog rada, pristup socijalnoj pomoći. Ministar Fridrih želi to da spreči. Sloboda kretanja ne sme da se zloupotrebljava u svrhu uzimanja socijalne pomoći, kaže on.“

Između predrasuda i siromaštva

Najveći nemački tabloid Bild danas prenosi dve priče o Romima u Nemačkoj. Prva je o uspešnoj Romkinji koja je uspela da se izbori za obrazovanje, iako je prvi put sela u učionicu tek sa 22 godine: „Džejn Simon odrasta u Zarbrikenu. Njen deda i otac prodaju stari otpad i nekako izdržavaju porodicu. Žene ostaju kod kuće, čiste i kuvaju.

'Na žalost, obrazovanje nije igralo nikakvu ulogu u mojoj porodici. Moji roditelji nisu išli u školu i zato nisu ni smatrali da je neophodno da mene pošalju u školu', kaže ta Romkinja i nastavlja: 'Odrasla sam sa velikim kompleksima manje vrednosti da mi Romi ništa ne umemo i ne znamo, a da je obrazovanje za one koji su u većini'.“

Na istoj strani, Bild donosi i priču o džeparošima u Kelnu: „U sred gužve ispred Kelnske katedrale jedna žena viče za mladom devojčicom: 'Stoj! Ne mrdaj! Policija!' Posle nekoliko sekundi devojčica leži potrbuške na pločniku. Na njoj kleči policajac u civilu. Stavlja joj lisice. Ta 15-godišnjakinja želela je da pobegne, ali policajac je bio brži. Ta scena od prošle nedelje je svakodnevnica u Kelnu. Inspektori 'Odreda za džeparoše' love profesionalne lopove. Mnogi od njih su Romi mnogi od njih – još uvek deca.“

Razlike između siromašnih

Nemački Tagescajtung piše da je lako razumeti položaj Roma – ako sebi predstavite sopstveni život, bez novca, bez posla i bez stana: „Većina Roma iz jugoistočne Evrope preživljava od privremenih poslova, socijalne pomoći, sitnih poslova, skupljanja otpada – u Nemačkoj, kao i na Balkanu. Samo što tamo ima malo više mogućnosti za zemljoradnju na napuštenom zemljištu. To nije 'kultura' niti 'način života' već način preživljavanja ljudi koji su trajno nezaposleni. I oni koji nisu Romi a žive u siromašnim četvrtima i oblastima, rade isto to. Razlika između siromašnih Roma i siromašnih Bugara i Rumuna jeste u tome što su Rumuni i Bugari, prilikom restitucije državne imovine, uglavnom dobili kuću svojih baka, i pola hektara zemlje na selu.“

Pripremio: Darko Janjević
Odgovorni urednik: Ivan Đerković