1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Srbima na Kosovu bolje? Zavisi koga pitate…

13. februar 2010.

Kada se postavi to famozno pitanje: „Kako žive Srbi na Kosovu danas?“, dobijaju se sasvim suprotni odgovori – u zavisnosti ko odgovara. Predstavnici Srba sa severa nisu zadovoljni ničim. Južnije se čuju druga mišljenja.

https://p.dw.com/p/M0Qq
Srbi sa severa više puta oštro demonstrirali protiv nezavisnosti Kosova
Srbi sa severa više puta oštro demonstrirali protiv nezavisnosti KosovaFoto: AP

Predstavnica Srba centralnog Kosova Rada Trajković za Dojče vele kaže da je došlo do evidentne relaksacije u slobodi kretanja Srba na Kosovu. Ona ističe da još uvek nema pune slobode rada i prava na imovinu za Srbe, ali dodaje da su procesom decentralizacije stvorene nove srpske opštine: „To nam daje za pravo da verujemo da se deo odgovornosti za opstanak Srba prebacuje i na liderstvo Srba sa Kosova“.

Međutim, Marko Jakšić, potpredsednik Skupštine zajednica srpskih opština Kosova i Metohije kaže da je danas položaj Srba na Kosovu dva puta teži u odnosu na period od pre dve godine: „Položaj se ogleda u osećaju besperspektivnosti, nedostatka slobode kretanja i svega ostalog što karakteriše život Srba, naročito imajući u vidu da je nezavisno Kosovo nastalo na temelju bombardovanja, pre svega, države Srbije“, navodi Jakšić.

Priština ima kontakte sa severom?

Sa druge strane, Iljir Deda, direktor Kosovskog instituta za politička i razvojna istraživanja, za Dojče vele kaže da proglašenje nezavisnosti Kosova nije dovelo do masovnog iseljavanja Srba i da su sloboda kretanja i bezbednost poboljšani. Kada je reč o strategiji kosovskih institucija i dela međunarodne zajednice za integraciju severnog dela Kosova, Deda ističe da ona predviđa održavanje lokalnih izbora i mere za njegov ekonomski razvoj:

„Moram da podsetim da – iako postoji uverenje da ne postoji saradnja severnih opština i Prištine – to nije istina. Iz budžeta Kosova se izdvaja oko 7 miliona evra za severne opštine i oko 500 članova administracije u severnim opštinama se isto plaća iz budžeta Kosova. Postoji saradnja između privrednika i postoje kontakti i paralelnih opština sa Vladom u Prištini koji nisu javni“, tvrdi Deda.

Podela ne bi smela biti opcija

Ukoliko strategija za sever ne uspe, kao opcija se nameće podela Kosova, upozorava Deda i dodaje da bi to bilo najgore moguće rešenje. I Rada Trajković smatra da promene granica više ne bi trebalo da budu tema na Balkanu i da svi treba da se okrenu prema Evropskoj uniji:

„Ono što je najpotrebnije ovde je normalizacija odnosa. Prema istoriji koju sam ja učila, Balkan je uvek bio multietnički i zato ne znam zašto su potrebne priče i novi argumenti koji treba da isključe jedan stepen integracije severa Kosova u Kosovo“.

Istovremeno, lider Srba sa severa Kosova Marko Jakšić naglašava da institucije države Srbije na severu Kosova nisu paralelne, te da se kao takve ne mogu ni ukidati. On kaže da Srbi nikada neće priznati nezavisnu državu Kosovo. Rada Trajković, takođe, kaže da ova generacija Srba ne može da prihvati nezavisnost Kosova, ali dodaje da to ne znači i ne prihvatanje šanse za život i opstanak na Kosovu.

autorka: Zulfija Jakupi, Priština

odg. urednik: Nemanja Rujević