1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Smanjenje CO2 i više obnovljivih energija

Bernd Rigert9. mart 2007.

Države EU usvojile su na kraju proteklog Samita strategiju kojom se članice EU obavezuju na smanjenje emisije ugljendioksida za 20 odsto ali i na veću upotrebu obnovljivih energija. Predsedavajuća, nemačka kancelarka Angela Merkel ocenila je da će ovakva odluka EU učiniti predvodnikom u borbi protiv klimatskih promena.

https://p.dw.com/p/B8Md
Brisel - "Više obnovljivih energija"
Brisel - "Više obnovljivih energija"Foto: AP

Jedno mora da se prizna nemackoj kancelarki, koja je i predsedavajuca EU. Ona zna dobro da se predstavi na evropskom nivou. Posle samita o klimi, Angela Merkel se ponovo pokazuje kao tvorac velikog evropskog kompromisa. Pri tome je od pocetka bilo jasno da ce se sefovi drzava i vlada sporazumeti. Rezija samita je vešto odrzavla napetost do samog kraja. Revolucija,promena klime, proboj, to su bile reci koje su koristili sefovi drzava i vlada EU, a posebno nemacka kancelarka. I stvarno, ciljevi koje je postavila EU su abiciozni. Toliko sveobuhvatne zakljucke pre toga nije doneo jos nijedan kontinent. 20 procenata redukcije emisije ugljen dioksida je veliki cilj. Zato postoji sumnja: prvo, da li je to moguce ostvariti i drugo da li je to i dovoljno da se zagrevanje uspori?

Kako ce pojedine drzave clanice dostici ove ciljeve u vezi sa konkretnim udelom obnovljivih energija, mora tek da se utvrdi. To moze da potraje godinu ili dve i da se zavrsi žestokim cenkanjem izmedju drzava clanica i Komisije. 20 procenata smanjenja po klimu stetnog gasa: to zvuci dobro i odnosi se na podatke iz 1990.godine. 2020. godine, dakle 30 godina kasnije ce potrosnja energije biti veca ali i povecanje stetnih gasova. Relativni efekat stednje se smanjuje.

Ukoliko se pogledaju dosadasnje obaveze EU u vezi sa klimom i postignutim rezultatima, moze da se posumnja u crvstu volju drzava clanica. U Protokolu iz Kjota, EU je obecala 8 procenata ustede do 2012 godine, ali je do sada uspela da postigne samo jedan odsto.

Ipak, vazno je da su se drzave EU obavezale na veci udeo obnvoljivih energija i vecu efektivnost. To bi moglo da da novi podstrek tehnoloskom razvoju. Evropska svest treba da bude zelena, pa u tom smislu treba razumeti i borbu protiv starih sijalica, velikih potrosaca energije, za sta se zalozila i Anegla Merkel. Svaki gradjanin EU trebalo bi da da svoj doprinos spasavanju klime, tako sto ce koristiti sijalice koje stede struju.

Sama Evropa ne moze da zaustavi promenu klime i zbog toga je ekstremno vazno da EU postane globalni uzor. Predsedavajucoj Evropskm unijom sada mora da podje za rukom da pridobije i Ameriku, Kinu , Indiju i druge velike zagadjivace. Na samitu G8 u junu ove godine koji ce se odrzati u Nemackoj, Angela Merkel mora da se potrudi da svoje ambiciozne ekoloske ciljeve sprovede sirom sveta. Kancelarka se vešto stavila na celo pokreta, zbog cega javnost i glasaci poslednjih meseci o temi promena klime znatno vise razgovaraju. Cak i u dosadasnjoj americkoj nemarnosti moze da se primete znaci povecanog interesovanja.

Nemacka kancelarka Angela Merkel i predsednik Evropske komisije Barozo su pokazali da je Evropa uprkos unutrasnjoj ustavnoj krizi, takodje i sa 27 drzava clanica sposobna da pregovara. A to je takodje vazan signal pred prolecni samit.