1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Slovačka dobija predsednicu?

29. mart 2019.

Na mesto predsednice Slovačke mogla bi da dođe poznata advokatkinja i aktivistkinja poznata po borbi za građanska prava Zuzana Čaputova. To bi mogao da bude svojevrstan signal za čitavu istočnu i jugoistočnu Evropu.

https://p.dw.com/p/3Frwc
Foto: picture-alliance/dpa/M. Baumann

Godinu dana nakon ubistva istraživačkog novinara Jana Kucijaka i njegove verenice Martine Kusnine, Slovačka se nalazi pred odlučujućim izborima, ne samo za zemlju već i cijeli region centralne i istočne Evrope.

U subotu 30. marta 2019. održava se drugi krug predsedničkih izbora u Slovačkoj. Nakon prvog kruga pre dve nedelje, dva najbolje plasirana kandidata ušla su u finale: aktivistkinja socijalno-liberalne orijentacije Zuzana Čaputova i vanstranački opredeljeni komesar Evropske unije Maroš Šefčovič, koga podržava vladajuća slovačka populistička partija Smer – socijalna demokratija.

Funkcija predsednika Slovačke uglavnom je reprezentativna, ali su ovo ipak izbori za koje mnogi slovački komentatori, recimo glavni i odgovorni urednik dnevnog lista „Denjik N“ Matus Kostolni, kažu da odlučuju o tome da li će da pobedi „alternativna mafija“ ili „ustavna država“.

Čaputova u jasnoj prednosti

Prema istraživanjima javnog mnjenja, 45-godišnja advokatkinja i novinarka Zuzana Čaputova u znatnoj je prednosti i mogla bi da osvoji više od 60 odsto glasova. Njen protivkandidat, 52-godišnji diplomata Maroš Šefčovič, zaostaje za njom i ima podrčku od oko 40 procenata. Ako se te prognoze potvrde, Čaputova bi mogla da pobedi sa razlikom od 20 odsto, što bi bio prvi takav slučaj na slovačkim predsedničkim izborima.

Slovakai | ermordeter Journalist Jan Kuciak und Martina Kusnirova | Freedom Square
Ubistvo novinara Jana Kucijaka i njegove verenice promenilo je SlovačkuFoto: picture-alliance/dpa/CTK/S. Petr

Slovačka je pretežno konzervativna zemlja, iako njome upravlja koalicija stranaka koje se deklarišu kao socijaldemokratske. U stvarnosti, stranka Smer koja je na čelu vladajuće koalicije, uglavnom zastupa desničarske i desno-populističke pozicije.

Činjenica da je jedna razvedena žena politički liberalne orijentacije favoritkinja za predsednicu Slovačke, pokazuje koliko je veliko raspoloženje za promene u zemlji. To je samo naizgled u suprotnosti sa usponom populista u čitavom regionu. Istraživanja u zemljama centralne i istočne Evrope pokazuju da mnogi ljudi žele više vladavine prava, više transparentnosti i bolje upravljanje zemljom.

Politički uspon Zuzane Čaputove objašnjava se ogorčenjem mnogih Slovaka zbog korupcije i kriminalnih radnji njihove vladajuće elite, ali nedostatkom promena nakon ubistva Jana Kucijaka. Iako su pre godinu dana dva najmoćnija slovačka političara, premijer Robert Fico i njegov ministar unutrašnjih poslova Robert Kalinak, podneli ostavke, do fundamentalnih promena u politici i državi nije došlo.

Protiv korupcije

Ubistvo Kucijaka i Kusnirove delimično je razjašnjeno. Pored toga, dvojica najkontroverznijih slovačkih preduzetnika su, zbog afera i prevara, iza rešetaka. To su tajkun koji se bavi nekretninama Ladislav Basternaka i biznismen Marijan Kocner (za Kocnera se tvrdi da je izdao nalog za ubistvo Jana Kucijaka). I jedan i drugi svojevrsni su simboli korupcije i kriminalnih poslovnih akcija u Slovačkoj. Njihov uspeh zavisi od pomoći politike i vlade. Basternak i Kocner održavali su godinama bliske odnose s visokorangiranim političarima i najvišim zvaničnicima u zemlji. Robert Fico, na primer, još uvek živi u luksuznom stanu u stambenom kompleksu koji je, do konfiskacije, pripadao Basternakovoj poslovnoj imperiji.

Zuzana Čaputova zalaže se za borbu protiv takve sprege političara i sumnjivih oligarha. Iako je donedavno bila nepoznata mnogima u Slovačkoj, ona nije fenomen koji su naduvali mediji, kako to tvrde političari vladajuće koalicije. Skoro dve decenije radila je kao advokatkinja i bila angažovana na slučajevima vezanim za ljudska prava. U jednom višegodišnjem procesu dobila je presudu značajnu za Slovačku, kojom se sprečava da u njenom rodnom gradu Pezinoku napravi ilegalna deponija smeća.

Maros Sefcovic
Maroš Šefčovič ima problem sa imidžomFoto: picture-alliance/abaca/ANDBZ/Monasse

Čini se da ona uživa poverenje birača ne samo zbog svog dugogodišnjeg rada i borbe protiv establišmenta, već i zbog toga što je i u predizbornoj kampanji otvoreno zastupala stavove koji nisu u skladu sa mejnstrimom u Slovačkoj. U to spada recimo zalaganje za istopolna partnerstva i za abortus, i to joj dodatno daje imidž nekoga ko je nepotkupljiv i ko ima integritet.

Problemi sa imidžom Šefčoviča

Njen protivnik na izborima, komesar Evropske unije za energetiku Maroš Šefčovič, u poslednjih nekoliko sedmica bio je sve neuverljiviji. Iako je poznat kao socijaldemokrata izrazito leve orijentacije, on se u predizbornoj kampanji predstavio kao čuvar tradicionalnih vrednosti i klasične porodice, kao pobožni hrišćanin i čvrst patriota. To je promena i preobražaj u koji mnogi nisu poverovali.

Podrška partije Smer, takođe mu, izgleda, ne donosi glasove – posebno zbog negativnih natpisa u novinama poslednjih sedmica. Na primer, šef stranke Smer Robert Fico, odranije poznat po svojim tiradama protiv nezavisnih medija, u poslednjih nekoliko nedelja više puta je kritikovao štampu. Prošle srede je čak rekao da su mediji „najveća pretnja za demokratiju“ u Slovačkoj i da on lično ne gaji nimalo poštovanja prema novinarima. Međutim, nakon ubistva slovačkog novinara Kucijaka, javnost takve ispade posmatra sa mnogo više kritike nego pre toga.

Jedna od novinarki koju je Fico napao i protiv koje želi da podigne i sudsku tužbu, je Beata Balogova, glavna i odgovorna urednica najvećeg dnevnog lista u zemlji „Sme“. Pred drugi krug predsedničkih izbora, ona je u uvodniku svog listu napisala: „Ne treba nam na vlasti još jedan moćni član iz redova oligarha. Potreban nam je neko ko ima istinski autoritet, ko zna da razlikuje dobro od zla i ko shvata da mora da vodi pristojnu politiku“.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android