1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Savet NATO-Rusija: Možda sledi nastavak

12. januar 2022.

Predstavnici NATO i Rusije nisu uspeli da na sastanku u Briselu reše spor oko Ukrajine. Ratna pretnja ostaje realna, smatra Alijansa. Sada je na Moskvi da li će se razgovori nastaviti.

https://p.dw.com/p/45RY9
Foto: Government of North Macedonia

„Diskusija nije bila laka“, sažeo je generalni sekretar NATO Jens Stoltenbeg utiske sa sastanka predstavnika trideset zemalja članica Alijanse i predstavnika ruske vlade. Raspravljalo se o bezbednosnoj situaciji u Evropi, posebno o dešavanjima u Ukrajini, ali nekog dogovora ili promene poziciji nije bilo.

„Predložili smo seriju novih razgovora, i o obostranom stacioniranju raketa u Evropi, ali ruska strana danas nije donela odluku o tome“, rekao je Stoltenbeg. Međutim, Rusija nije ni odbila ponovni sastanak, dodao je.

Ruski pregovarač Aleksandar Gruško optužio je NATO da nije prihvatio ponudu za deeskalaciju. „NATO se drži taktike obuzdavanja Rusije iz Hladnog rata. Dalje pogoršanje situacije može dovesti do nesagledivih i ozbiljnih posledica po evropsku bezbednost“, rekao je posle razgovora zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Gruško u ruskoj ambasadi u Briselu.

-pročitajte još: Putin trijumfuje, Zapad rotira

Rusija nema veto“

Alijansa je još jednom od Rusije zatražila da sa ukrajinske granice povuče 100.000 vojnika, koliko se procenjuje da ih tamo ima. Ruske diplomate su još jednom iznele zahtev Kremlja da NATO više ne prima nove članice, kao i da se iz novih istočnih zemalja-članica vojne snage povuku.

Alijansa je te ruske zahteve odbila, rekao je Stoltenberg. NATO i zemlje kandidati sami će odlučiti kojim putem žele da idu. „Tu niko ne treba da se meša. Naravno, Rusija nema veto na to da li Ukrajina može da postane članica NATO.“ Zamenica šefa diplomatije SAD Vendi Šerman još jednom je insistirala na tome da vrata NATO ostanu otvorena.

Ruska strana je zahtevala upravo suprotno. „Moramo da okončamo politiku otvorenih vrata. (...) Ako NATO želi da sarađuje, mora da prizna ulogu Rusije kao mirovne sile“, rekao je Aleksandar Gruško, zamenik ruskog ministra spoljnih poslova.

Generalni sekretar NATO Stoltenberg: Rusija nema pravo veta
Generalni sekretar NATO Stoltenberg: Rusija nema pravo vetaFoto: Alexey Vitvitsky/Sputnik/picture alliance/dpa

NATO je još 2008. godine ponudio Ukrajini i Gruziji da se pridruže Alijansi, ali kada – to ostaje otvoreno. Nakon tog obećanja Rusija je okupirala delove Gruzije, a 2014. godine i anektirala ukrajinski Krim. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenbeg od Rusije je zatražio da odustane od takvog modela rasplamsavanja sukoba.

„Rusija ima trupe u Gruziji, Moldaviji i na Krimu, u Ukrajini. One su tamo bez odobrenja tamošnjih vlada. Nisu bile pozvane da dođu i nisu dobrodošle. NATO poziva Rusiju da povuče vojsku i da poštuje suverenitet i integritet Gruzije, Moldavije i Ukrajine“, poručio je Stoltenberg u Briselu.

Predstavnica SAD preti posledicama

Šefica američke delegacije Vendi Šerman pred novinarima je ponovila pretnju koju je u plenarnoj sali, u glavnom sedištu NATO, iznela i ruskoj strani, zameniku ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandru Gruškom.

„Jasno smo stavili do znanja i Rusija direktno rekli da će, ukoliko Rusija proširi invaziju u Ukrajini, to imati značajne troškove i posledice po Rusiju“, naglasila je Šerman. Sa EU i drugim partnerima se spremaju teške ekonomske sankcije, koje daleko prevazilaze prethodne kaznene mere.

Šefica delegacije SAD Šerman:Vrata NATO ostaju otvorena
Šefica delegacije SAD Šerman:Vrata NATO ostaju otvorenaFoto: Alexey Vitvitsky/Sputnik/picture alliance/dpa

OEBS kao posrednik

Razgovori o bezbednosnoj situaciju u Evropi trebalo bi da budu nastavljeni u četvrtak (13.1.) u Beču, u okviru Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS). Članice te organizacije su SAD, Rusija, Ukrajina i još 53 zemlje na severnoj hemisferi.

Od 1995. godine, kada je od „Konferencije za bezbednost i saradnju“ nastao OEBS, organizacija iz Beča služi kao platforma za razgovore o razoružanju i smirivanje vojnih napetosti. U mnogim konfliktnim regionima u istočnoj Evropi, na Kavkazu i u centralnoj Aziji, OEBS ima svoje posmatračke misije.

Misija u Ukrajini postoji od 2014. godine, nakon što je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim. Ona svakodnevno objavljuje svoj izveštaj o kršenju primirja od strane proruskih pobunjenika i ukrajinskih snaga u istočnim ukrajinskim regionima Donjeck i Lugansk. Samo u izveštaju od 10. januara pobrojano je 138 incidenata, od kojih su sedam teške eksplozije. Iz meseca u mesec beleži se na hiljade takvih slučajeva.

Predstavnik Rusije Gruško: NATO ugrožava bezbednost u Evropi
Predstavnik Rusije Gruško: NATO ugrožava bezbednost u EvropiFoto: Getty Images/AFP/T. Charlier

OEBS-om trenutno predsedava poljski ministar spoljnih poslova Zbignjev Rau. On želi da ojača misije i njihove mogućnosti na terenu. Ali, OEBS ostaje neutralan, a radi se na principu konsenzusa. „Poljska će se koncentrisati na podršku u rešavanju sukoba uz pomoć OEBS-a. Posebnu pažnju posvetićemo pružanju sveobuhvatne pomoći ljudima koji su pogođeni sukobima“, poručio je Rau prilikom preuzimanje predsedavanja.

Različiti koncepti

Za Kadrija Lika iz trusta mozgova Evropski savet za spoljnopolitičke odnose (ECFR) nije iznenađenje to što brojni razgovori s Rusijom u najrazličitijim formatima nisu rezultirali postizanjem dogovora. Dve strane imaju različite koncepte i poglede.

„Dok SAD žele da to pretvore u tehničke razgovore o ograničenju naoružanja, Rusi u pre svega žele da se redefiniše celokupna evropska bezbednosna arhitektura. Prema mišljenju Moskve, pregovori o pitanjima naoružanja trebalo bi da slede logiku nove bezbednosne arhitekture, oko koje bi najpre trebalo da se postigne dogovor, pre nego što se počne da se pregovora o konkretnim tehničkim pitanjima“, kaže Kadri u analizi za DW.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.