1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sanjamo da vidimo Sarajevo

Refki Alija13. avgust 2008.

Bošnjaka u Albaniji ima oko 10.000. Ali, o njima se vrlo malo zna. Pre oko 130 godina su iz Bosne i Hercegovine krenuli ka Turskoj, zaustavili se u Draču i tu i ostali. Očuvali su i jezik i kulturu.

https://p.dw.com/p/EvJa
Drač - grad u koji su pre 130 godina pristigli Bošnjaci
Drač - grad u koji su pre 130 godina pristigli BošnjaciFoto: DW

Ne mireći se sa austrougarskom aneksijom, grupa Bošnjaka iz Mostara, Sarajeva i Počitelja brodom je pre više od 130 godina krenula ka Turskoj. Usput ih je zadesilo nevreme pa su jedva pristali na nepoznatu obalu. Pitali su je li ovo Turska - da ovo je Turska - odgovoreno im je, pa su tu, u Draču, stali i trajno ostali. Sem u Draču, Bošnjaka ima i u Firi na jugu Albanije nedaleko od Valone, Kavaji, Tirani i još nekim gradovima.

U Draču, luci i velikom turističkom centru, i okolnim naseljima Šijak, Kodžaz i Borak danas živi oko 10.000 Bošnjaka. Kao i ostali građani Albanije prošli su epohu Envera Hodže, kada ni strani radio program nisu smeli da slušaju.

Dobio ime po Džajiću

Ipak, ljubav prema Bosni terala je Bošnjake poput Ramize Bači, bivše Bačić koja je sad duboko zagazila u osmu deceniju života, da kradom sluša radio Titograd, Beograd i Sarajevo.

"Najlepše su pesme bile iz Sarajeva, tako smo naučile mnoge slušajući ih kradom." U njenoj kući, u Šijaku, sluša se samo bosanska muzika.

Tajno slušanje radio stanica bivše Jugoslavije i uspesi u sportu odražavali su se na razne načine. Draganu Cigiću je njegov otac Muhamed dao ime po fudbaleru Draganu Džajiću.

"Moj otac je navijao za tog Dragana Džajića i dao mi je ime po njemu," kaže Cigić, koji već nekoliko godina radi u Italiji.

Bošnjaci su u Albaniji do 1948. sklapali brakove isključivo iz Bosne ili međusobno. Zbog političke krize sa Jugoslavijom, zatvara se granica i tada počinje njihovo mešanje sa Albancima. U kuće im dolaze Albanke koje, poput Lindite Četa iz sela Borak udatu za Bošnjaka Cigića, sad govore bosanski.

"Nisam znala ni jednu njihovu reč. Vremenom sam naučila jezik, i veoma sam ponosna što sam se udala za Bošnjaka. Kultura i mentalitet su drugačiji. Bošnjaci mnogo više vode računa o ženama od naših Albanaca," kaže Lindita.

Bošnjaci u Albaniji dobro žive

Da se ne izgubi identitet i da deca ne zaborave svoje pretke, od prošle školske godine u selo Borak, vlasti u Sarajevu poslale su Nurka Delalića da ovdašnje osnovce podučava bosanski jezik. Pošto Delalić ne zna albanski, a većina učenika ne zna bosanski, Amir Cigić, Linditin sin i učenik trećeg razreda služi mu kao prevodilac.

"Bosanski sam naučio od mog dede, a kada odrastem i završim srednju školu, voleo bih da odem u Sarajevo da učim i posle postanem nastavnik bosanskog jezika u Borku. Najveća želja nas u razredu je da idemo u Bosnu i vidimo Sarajevo."

Po rečima Amirovog dede Murata, Bošnajci u Albaniji dobro žive sa susedima Albancima.

"Živimo komšijski, a ni za vreme Envera Hodže nije bilo razlike. Do nedavno, u ostalim krajevima zemlje malo se znalo o Bošnjacima. Jer, Bošnjaci zvanično nisu priznati kao nacionalna manjina. Nisu politički organizovani iako imaju brojne intelektualace - profesore, sportiste, ambasadore, poslovne ljude i umetnike."

“Majci Bosni” posvećeno na desetine pesama

Orion Balić, novinar urednik na prestižnoj "Al sat" televiziji u Tirani snimio je jednosatnu reportažu o Bošnjacima koja je reprizirana nekoliko puta.

"Snimio sam emisiju na osnovu koje je širi auditorijum, ne samo u Albaniji, saznao da ovde žive i Bošnajci koji imaju svoju kulturu i svoje običaje," kaže Balić koji pomalo govori bosanski, a ima želju da ga nauči. Deda mu je, kaže, ovde došao iz Plava u Crnoj Gori.

A kako sebe doživljavaju Bošnjaci u Albaniji možda najbolje može da potvrdi Fatmir Bači, sin majke Ramize, jedan od najboljih pesnika u Albaniji.

"Ja sam ponosan što sam Bosanac, a rođen i odrastao u Albaniji. Ponosan sam što u meni ima onog najlepšeg što poseduju ova dva naroda," kaže Bači koji je "majci Bosni" posvetio desetine pesama.

Naselje Borak je nedavno posetio i Haris Silajdžić, predsedavajući predsedništva BiH. Obećao je da će se založiti za liberalizaciju viza Bošnjacima koji žele da otputuju u Bosnu, kao i za otvaranje ambasade u Tirani gde samo BiH, od bivših jugoslovenskih republika,

nema svoje predstavništvo.