1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Sama je kriva ako je silovana“

2. april 2014.

U Brazilu, većina stanovništva smatra da su žene same krive ako su silovane?! To je rezultat jednog nedavno sprovedenog istraživanja. Rezultat studije šokirao je, ne samo javnost, već i same istraživače javnog mnjenja.

https://p.dw.com/p/1BZun
Frauen in Lateinamerika
Foto: Getty Images

Izjave govore same za sebe: „Žene koje nose pripijenu odeću zaslužuju da budu napadnute“, tako glasi prva rečenica. Ni druga rečenica nije bolja: „Kada bi žene znale da se ponašaju, bilo bi manje silovanja“. Sa takvim izjavama može se identifikovati velika većina Brazilaca – to je rezultat ankete koju je sproveo brazilski Institut za primenjene studije (Ipea).

Tokom istraživanja koje je sprovedeno od maja do juna 2013, anketirano je ukupno 3.810 osoba starosti od 18 do 50 godina – 58,5 odsto je moglo da se identifikuje sa prvom, a 65 procenata sa drugom izjavom.

Rezultat studije šokirao je, ne samo javnost, već i istraživače javnog mnjenja. „Rezultat je strašan, jer se zasniva na zastarelom patrijarhalnom mentalitetu“, kaže Rafael Osorio, direktor odeljenja Instituta koje je sprovelo anketu.

Prvo Indija pa Brazil

Izjave brazilskih ispitanika upadljivo su slične mišljenju javnog mnjenja u jednoj drugoj ekonomiji brzog razvoja – Indiji. Azijski subkontinent je prošle godine često skretao pažnju na sebe baš zbog silovanja. U septembru 2013, indijska grupa komičara „All India Bakchod“ je na brutalno seksualno zlostavljanje odgovorila satiričnim videom „To je tvoja krivica“. Snimak na koji je kliknuto 1,5 miliona puta u roku od nedelju dana, ima satiričan zaključak: kad nema žena, nema ni silovanja.

U-Bahn in Sao Paulo Brasilien
U Sao Paolu će pokušati da smanje broj napada na žene uz pomoć pojačanog video-nadzoraFoto: picture-alliance/dpa

To što su takvi stavovi popularni čak i u Brazilu, izaziva zabrinutost među anketarima u Insistutu Ipea: „Obeshrabrujuće je to da, uprkos velikom napretku u ravnopravnosti, patrijarhalni stavovi još uvek preovlađuju“, kaže Rafael Osorio. Rezultat istraživanja ukazuje da je to kolektivna bolest. Situacija je veoma složena.

Osećaj krivice umesto krivične prijave

Prema podacima Instituta Ipea, broj silovanja u Brazilu je procenjen na 527.000 slučajeva godišnje. Ali, uprkos pooštrenim zakonima protiv nasilja u porodici, prijavljuje se samo svaki deset slučaj.

Silovanja se obično dešavaju u porodičnom okruženju. Prema istraživanjima, 70 odsto žrtava silovanja koje su to prijavile policiji, mlađe su od 18 godina. Većina počinilaca su članovi uže porodice ili poznanici u porodičnom okruženju.

Napad u metrou

Rastuća trivijalizacija seksualnog nasilja u Brazilu, ne uočava se samo u nedavnom istraživanju, već sve više i na društvenim mrežama. Hiljade muških korisnika mreža otvoreno pozivaju na seksualne napade i čak se dogovaraju za napade u javnom prevozu.

„Napada u autobusima i vozovima oduvek je bilo. Novo je da se snimaju filmovi i postavljaju na mrežu. To muškarce uzbuđuje i podstiče ih na seksualno uznemiravanje“, kaže Sonja Koeljo iz jedne nevladine organizacije. Nedavno je jedan takav nalog sa 12.000 sledbenika skinut sa Fejsbuka.

Uprkos sve većem broju napada u Sao Paolu, broj policijskih krivičnih prijava za seksualno uznemiravanje u javnom prevozu je zanemarljiv. Prošle godine prijavljeno je samo sto slučajeva, u prva tri meseca ove – 29.

Za razliku od drugih brazilskih gradova kao što su Rio de Žaneiro i Brazilija, u metropoli Sao Paolu se ne planira uvođenje posebnih vagona za žene. Metro u Sao Paolu koji prevozi 7,4 miliona putnika dnevno, zaštitiće svoje ženske putnike video nadzorom i obezbeđenjem u civilu.

Koliko je figura mačo muškarca usidrena u društvenoj svesti Brazilca, svedoči još jedan podatak iz istraživanja Instituta Ipea: čak 69 odsto ispitanika izjavilo je da muškarac treba da bude glava u porodice. Ipak, ohrabruje činjenica da se 91 odsto njih slaže s tim da muškarce koji tuku svoje žene – treba smestiti u zatvor.

Autori: A. Prange / K. Neher / D. Roščić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković