1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sajam u Hanoveru: Novi početak u senci krize

31. maj 2022.

Po prvi put od početka pandemije, sajam u Hanoveru ponovo se održava uz publiku. Ali. već na samom početku tog najvećeg industrijskog sajma na svetu, ekonomske prognoze kvare raspoloženje.

https://p.dw.com/p/4C3nA
Foto: Friso Gentsch/dpa/picture alliance

Sajam u Hanoveru (Hannover Messe) morao je 2020. zbog pandemije korone da bude otkazan. Sledeće, 2021. godine, održana je smanjena verzija najveće te svetske industrijske smotre i to kroz onlajn-formate. Ove godine sajam je ponovo otvoren za publiku uživo. Organizatori u glavnom gradu Donje Saksonije do četvrtka, do kada sajam traje, očekuju oko 2.500 izlagača.

I već na otvaranju postalo je jasno: pitanja kao što su smanjenje emisije ugljen dioksida, veća energetska efikasnost i tehnologija digitalne proizvodnje postaju akutno aktuelna i to ne samo zbog potrage za alternativnim izvorima sirovina van Rusije i novih rasprava o ekonomskoj izolaciji.

„Postići nezavisnost od fosilnih energenata nije razumno samo u smislu klimatske politike. S obzirom na rastuće cene gasa, uglja i nafte, to je i ekonomski razumno“, izjavio je nemački kancelar Olaf Šolc (SPD) na otvaranju sajma u Hanoveru.

-pročitajte još: Muke nemačke ekonomije sa Kinom

Zaštita klime i krize

Tehnologije za privredu s niskim emisijama CO2 i „inteligentni“, energetski štedljivi proizvodni procesi, među glavnim su temama ovogodišnje industrijske smotre. Zemlja partner je Portugalija.

Prema rečima direktora sajma Johena Keklera, svaki deseti izlagač bavi se isključivo vodonikom, koji ima veliki potencijal kao skladište energije i klimatski povoljan element u proizvodnim procesima, recimo u metalskoj i hemijskoj industriji.

Nemački kancelar Olaf Šolc (levo) i portugalski premijer Antonio Kosta tokom obilaska sajma u Hanoveru
Nemački kancelar Olaf Šolc (levo) i portugalski premijer Antonio Kosta tokom obilaska sajma u HanoveruFoto: Friso Gentsch/dpa/picture alliance

Međutim, već prvi dan sajma zasenile su ekonomske prognoze velikih industrijskih udruženja. One pokazuju da je oporavak koji se ove godine najavljivao, mnogo slabiji od očekivanog – zbog aktuelnih problema: ukrajinskog rata, uskih grla u isporukama, inflacije.

Savez nemačke industrije (BDI) snizio je u ponedeljak prognozu rasta izvoza u ovoj godini sa 4,0 na 2,5 odsto. „Mreže snabdevanja i logistički lanci opterećeni su do tačke pucanja“, pesimistično je opisao situaciju predsednik BDI Zigfrid Rusvurm na marginama sajma u Hanoveru.

Posledice mera uvedenih zbog pandemije korone, a posebno blokade u Kini, još uvek opterećuju industriju. Proizvodnja će zato verovatno da poraste samo za nešto manje od dva procenta, odnosno manje od onoga što se očekivalo pre početka ruske invazije na Ukrajinu.

-pročitajte još: Šangaj: Radnici zarobljeni u fabrici

Moglo bi da postane i još gore ako se problemi u lancima snabdevanja u drugoj polovini godine ne ublaže. Osim toga, ruski gas mora da nastavi da stiže u zapadnu Evropu. „Prekid u uvozu ruskog gasa ugušio bi privredni rast u Evropi i poslao naše ekonomije u recesiju“, rekao je Rusvurm.

Rat, lanci snabdevanja, inflacija

Proizvođači mašina, jedan od motora nemačke privrede, ponovo su snizili svoje ciljeve za 2022, navodeći kao razloge ruski rat protiv Ukrajine, globalne poteškoće u snabdevanju i blokadu zbog korone u delovima Kine.

„Moramo da smanjimo našu prognozu s četiri na jedan odsto“, rekao je predsednik Udruženja mašinske industrije VDMA Karl Haojsgen u Hanoveru. Ipak, ta industrija još uvek može da se osloni na dugačke spiskove narudžbina što obezbeđuje posao za još 11,6 meseci, naglasio je Haojsgen. Što se prodaje tiče, ekonomisti tog udruženja očekivali su nominalni rast od osam procenata, što bi značilo zavidnih 239 milijardi evra.

Nedostatak mikročipova takođe je razlog zbog kojeg mnoge firme ne mogu da proizvode kao što je to uobičajeno i to uprkos punim knjigama narudžbina, pokazuje istraživanje minhenskog istraživačkog instituta Ifo. Prema tom istraživanju, 77,2 odsto ispitanih preduzeća žalilo se u maju na uska grla u snabdevanju ili na probleme u nabavci rezervnih delova i sirovina. U aprilu je procenat nezadovoljnih sa 75 odsto bio niži. „Lanci snabdevanja pod stalnim su stresom“, kaže Klaus Volrabe, šef tog istraživačkog projekta instituta Ifo. „Zatvaranje luka u Kini dodatno je pogoršalo situaciju za mnoge firme.“

Virtuelna stvarnost postaje važna i u industriji (ovde na štandu Simensa), ali i za to su potrebni mikročipovi
Virtuelna stvarnost postaje važna i u industriji (ovde na štandu Simensa), ali i za to su potrebni mikročipoviFoto: Dwi Anoraganingrum/Future Image/IMAGO

Kao rezultat toga, roba ne može da se proizvede i zato se kasni s isporukama. Otprilike u svakoj drugoj nemačkoj firmi pogođenoj nedostatkom materijala izjavljuju da je aktuelna blokada u Kini pogoršala situaciju.

Time je posebno pogođena automobilska industrija. „Masovni poremećaji u logističkim lancima značajno će odložiti oporavak“, predviđa institut Ifo. Godine 2021. između Nemačke i Kine razmenjeno je robe u vrednosti većoj od 245 milijardi evra.

Šef VDMA Haojsgen ukazuje i na problem inflacije. Mnogo više cene energije kao rezultat ruskog rata protiv Ukrajine poskupele su u aprilu uvoz iz Nemačke više nego što je to bio slučaj decenijama. Cene uvozne robe porasle su za 31,7 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, utvrdio je Savezni zavod za statistiku. „Poslednji put je do tako velike promene u odnosu na prethodnu godinu došlo u septembru 1974, u jeku naftne krize“, navodi Zavod.

bea/hb/nk (rtr, dpa)

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.