1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

SAD-Rusija: Novi početak?

1. april 2009.

Današnji, prvi sastanak Baraka Obame i Dmitrija Medvedeva, prilika je da se vidi na kom su nivou odnosi SAD i Rusije. Njih opterećuju brojna pitanja, ali čini se da postoji dobra volja obeju strana da se krene napred.

https://p.dw.com/p/HO3J
Predsednici Rusije i SAD danas će se prvi put susresti
Predsednici Rusije i SAD danas će se prvi put susrestiFoto: AP

Za razliku od Bušove vlade koja je prihvatala postepeno, ali kontinuirano pogoršanje odnosa sa Moskvom, tim vlade Baraka Obame polaže nade u novi početak u bilateralnim odnosima između SAD i Rusije. To je jasno stavila do znanja i nova američka državna sekretarka Hilari Klinton posle sastanka sa kolegom Sergejem Lavrovim početkom marta u Ženevi:

„Vodili smo veoma otvoren razgovor o pitanjima oko kojih još postoje razlike u mišljenjima. Potrebno je da imamo više poverenja jedni u druge, da smo proračunljiviji i da postižemo napredak. A to se može samo ako sarađujemo jedni sa drugima.“

Predsednici SSSR-a Mihail Gorbačov i SAD Džordž Buš stariji potpisali su ugovor „Start“ 1990. u Helsinkiju
Predsednici SSSR-a Mihail Gorbačov i SAD Džordž Buš stariji potpisali su ugovor „Start“ 1990. u HelsinkijuFoto: AP

Start 3?

U sporne tačke u bilateralnim odnosima dveju atomskih sila spada planirana američka protivraketna odbrana u Evropi. Protivraketni štit sa vojnim bazama u Češkoj i Poljskoj, Moskva doživljava kao agresivni akt, dok Vašington ukazuje na potencijalnu opasnost od strane država kao što je Iran. Doduše, čini se da je Obamina vlada, za razliku od prethodne, pre spremna na kompromise. Tako bi Moskva mogla da učestvuje u tehničkom razvoju sistema.

Druga važna tema jeste ugovor „Start“ koji ističe početkom decembra. Njega su 1991. godine potpisali tadašnji predsednici Gorbačov i Buš i on je bio temelj za međusobnu kontrolu i ograničenje arsenala atomskog oružja. Do ugovora „Start 2“ nije došlo krajem devedesetih godina zbog protivljenja Kongresa i Dume.

Prilikom poslednjeg prebrojavanja, u julu prošle godine, SAD su raspolagale sa više od 5.950 nuklearnih bojevih glava, a Rusija je posedovala 4.100.

Nemački ministar spoljnih poslova smatra da postoje šanse da se odnosi SAD i Rusije postave na nove osnove
Nemački ministar spoljnih poslova smatra da postoje šanse da se odnosi SAD i Rusije postave na nove osnoveFoto: AP

Kraj blokade Saveta NATO-Rusija?

Predsednik Obama već je nagovestio da je načelno zainteresovan za novi atomski ugovor sa Moskvom. Na prvoj konferenciji za novinare, on je izjavio:

„Jedan od mojih ciljeva jeste da sprečim širenje nuklearnog naoružanja. Mislim da je za SAD i Rusiju važno da našto učinimo po tom pitanju. To sam saopštio i ruskom predsedniku Medvedevu. Mi sa time moramo da počnemo tako što ćemo efektivno smanjiti vlastite nuklearne arsenale.“

Radi pospešivanja tog procesa, Vašington je u NATO insistirao na ukidanju postojeće blokade Saveta NATO-Rusija. Nemački ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer je s tim u vezi izjavio:

„Rusija bi trebalo da uvidi da se ovih dana pruža šansa za stvarno postavljenje smernica. Šansa da se odnosi između Rusije i Amerike postave na nove osnove i ispune novim sadržajem. To znači i da se drugačije prilazi konfliktima nego što smo to činili u prošlosti, na primer sa raketnim štitom.“

Sastanak u Londonu biće važan indikator za to, da li će se odista krenuti tim putem.

Autor: Danije Šeškevic/Mirjana Kine-Veljković

Odgovorni urednik: Ivan Đerković