1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ruski pritisak na Moldaviju

R. Švarc / V. Kalugareanu2. jun 2015.

Na severu Republike Moldavije zakazan je referendum na kome će se odlučivati o većoj autonomiji. Paralelno s tim, odnosi te zemlje sa Rusijom sve su napetiji.

https://p.dw.com/p/1FaCe
Moldau - Russland/Wirtschaftskrise.
Foto: DW/V. Calugareanu

U Balciju, drugom po veličini gradu u Moldaviji, za 1. novembar je zakazan referendum na kome bi građani trebalo da odluče o više autonomije. Tu odluku donelo je gradsko veće kojim dominira proruska Komunistička partija, a koja u skupštini grada ima čak tri četvrtine odbornika. I maternji jezik većine stanovnika tog grada je – ruski.

Prema Ustavu Moldavije, referendum na lokalnom nivou mogu da organizuju i sprovedu isključivo vlasti u Kišinjevu, ali gradsko veće Balcija već duže ignoriše centralnu vladu. Tako je, recimo, još početkom 2012. godine, plavo-žuto-crvena zastava Republike Moldavije zamenjena crveno-plavom zastavom grada. Tužilaštvo je pokrenulo istragu, ali ona do danas nije okončana.

„Pretnja nacionalnom jedinstvu“

Prv reakcija na najavljeni referendum moldavskog premijera Kirila Gaburičija glasila je: „Ljudi mogu da rade šta hoće!“. Međutim, on je kasnije dodao da će pravosuđe preispitati zakonitost te lokalne inicijative. Sasvim drugačija bila je reakcija predsednika moldavskog parlamenta Andrijana Kandua. On je ocenio da plan gradskog veća u Balciju predstavlja „pretnju nacionalnom jedinstvu“. Kandu je pozvao glavnog državnog tužioca i službe bezbednosti da preduzmu neophodne korake kako bi se zaštitili „interesi zemlje“.

Najava lokalnih vlasti Balcija gotovo sasvim podseća na neke prethodne događaje u Moldaviji. U februaru 2014. godine, stanovnici autonomnog regiona Gagauzije velikom većinom glasova (98,4 odsto) izjasnili su se za carinsku uniju sa Rusijom. Taj tzv. referendum centralna vlada je osudila, ali ga je istovremeno pozdravila Komunistička partija i grad Balci.

Kazna za proevropsku politiku

„To je jasna provokacija protiv jedinstva države“, ocenjuje inicijativu grada Balcija politikolog Dionis Kenus. „Separatističke tendencije pokazuju koliko je moldavska vlada slaba. Taj manjinski, proevropski kabinet formiran je uz podršku komunista i ne treba isključiti mogućnost da će premijer Kiril Gaburiči, kao i proevropske snage u zemlji, i u ovom slučaju biti spremni na kompromis“, ocenjuje Kenus.

Die Republik Moldau (Moldova) und die Region Transnistrien Englisch
Foto: DW

Paralelno s tim ima i novih tenzija u odnosima sa Rusijom. Moskva je tako u maju ove godine deportovala dvadesetak moldavskih državljana, većinom gastarbajtera, kao i jedanaest drugih Moldavaca. Razlozi za to nisu poznati. Predstavnici više moldavskih nevladinih organizacija smatraju da Rusija želi da na taj način kazni Moldaviju zbog potpisivanja Sporazuma o pridruživanju sa Evropskom unijom. Nakon već postojeće zabrane uvoza, proterivanje moldavskih gastarbajtera predstavlja novi, veoma ozbiljan udarac za tu zemlju. U Rusiji, prema zvaničnim podacima, radi oko 400.000 Moldavaca, a širom Evrope ih je više od milion. Procenjuje se da su samo oni koji rade u Rusiji, prošle godine svojim porodicama u Moldaviju poslali oko milijardu i po evra, što je oko 60 odsto ukupnih doznaka iz inostranstva.

Borba se vodi i na području medija. Zbog „neobjektivnog izveštavanja“ o sukobu u Ukrajini, nadležna moldavska komisija za medije oduzela je licencu ruskoj državnoj TV-stanici „Rosija 24“. Drugi ruski emiteri, nakon programske kontrole, prošli su samo sa novčanim kaznama.

Bezbednosna situacija se pogoršava

I politička neslaganja između dve strane sve su veća. Ambasador Moldavije u Moskvi pozvan je prošle nedelje na razgovor u rusko Ministarstvo spoljnih poslova. Rusija je ljuta jer je Moldavija zabranila tranzit više pripadnika ruske vojske preko njene teritorije do separatističkog regiona Pridnjestrovlje u kojem je stacionirano je oko 2.000 ruskih vojnika.

Takođe, prošlog petka je na aerodromu u Kišinjevu uhapšen jedan oficir iz Donjecka koji je nameravao da u Pridnjestrovlju regrutuje dobrovoljce. Trebalo je da oni u ukrajinskoj luci Odesa „ciljano izazovu nerede“, navedeno je u saopštenju moldavske službe bezbednosti.

Komandant ukrajinske vojske, general Viktor Nazarenko, ocenio je da je povećana vojna opasnost na istočnoj granici njegove zemlje sa Moldavijom i Pridnjestrovljem. „Bezbednosna situacija znatno se pogoršala“, navodi se u saopštenju Nazarenka.

Zbog svih tih događaja mnogi građani Moldavije pitaju se da li uopšte mogu da nastave da veruju u nejasna obećanja koja stižu iz Evropske unije. Rezultati nedavno održanog samita „Istočno partnerstvo“ u Rigi, nisu razvejali njihove sumnje.