1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ruski odgovor na američke sankcije

Judit Hartl15. maj 2014.

Rusija je najavila da će pre vremena prekinuti saradnju na Međunarodnoj svemirskoj stanici ISS. To i nije neko iznenađenje, smatra urednica u naučnom programu DW Judit Hartl.

https://p.dw.com/p/1C0R3
ISS Internationale Raumstation
Foto: Nasa/dpa

Da li sam iznenađena time što Rusija pre vremena želi da izađe iz projekta zajedničke svemirske stanice ISS (International Space Station)? Ne. Iskreno rečeno – nisam. To sam i očekivala. I to svakog dana nakon što je američka svemirska agencija NASA početkom aprila zbog ukrajinske krize velikim delom napustila saradnju s Rusijom. Izuzetak je bila zajednička svemirska stanica ISS. Naravno, da se i ta saradnja otkazala, ISS bi odmah mogla da se uništi jer bez Rusa više niko tamo ne može da ode.

Otkad su SAD pre tri godine svoje svemirske transportne sisteme (Space Shuttle) poslale u muzej, samo još ruske rakete Sojuz prevoze ljude do međunarodne svemirske stanice. Najranije 2017. godine NASA će ponovno raspolagati sa svemirskim letilicama. Zato je sasvim razumljivo da Rusija tu zavisnost koristi da bi podsetila SAD da bez njene tehnike američki i evropski astronauti mogu da opdu u penziju.

Ipak, to nije zveckanje oružjem jer do 2020. godine sve ostaje kako je sada. Udar groma bilo bi da je Rusija momentalno prekinula saradnju. Ali to bi, pored velikih političkih osuda iz sveta koje Rusija i ne želi, bila i velika finansijska šteta. NASA plaća 70 miliona američkih dolara za svaki prevoz nekog svog astronauta u raketi Sojuz.

Deutsche Welle Judith Hartl
Judit Hartl, DWFoto: DW

Najava da će 2020. sve biti okončano ostavlja širok manevarski prostor. Do tada mnogo toga može da se dogodi jer su velike svetske nacije svesne toga koliko su upućene jedne na druge ako žele da uspešno lete u svemir. Misije koje zahtevaju posadu, letovi na Mars, svemirske stanice i teleskopi – sve to je neopisivo skupo. Nijedna zemlja na svetu ne želi i ne može sama da plaća izlete u orbitu vredne milijarde.

SAD, Evropa, Rusija, Kanada i Japan već dugo uspešno sarađuju u istraživanjima svemira. Saradnja astronauta na svemirskoj stanici je odlična, kao i raspoloženje posade. To neprekidno ponavlja i Aleksander Gerst koji 28. maja, zajedno s Rusom Maksimom Surajevim i Amerikancem Rajdom Vajzemanom na šest meseci leti na svemirsku stanicu.

Treba se nadati da će tako i ostati i da pokazivanje mišića na Zemlji neće ni u jednom trenutku opteretiti zajednički rad ni istraživanja na svemirskoj stanici. Šanse za to su dobre jer su čak i u vreme najžešćeg Hladnog rata, Sovjetski savez i Sjedinjene Američke Države miroljubivo su sarađivali u svemiru.