1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Rusija pojačava pritisak na krimske Tatare

Roman Gončarenko23. april 2016.

Dve godine nakon aneksije Krima, Moskva sve više pažnje posvećuje krimskim Tatarima. Zabranjena je skupština krimskih Tatara – Medžlis. Protesti u Kijevu i Strazburu ne pomažu. Tatari se plaše novog egzodusa.

https://p.dw.com/p/1IbFE
Krimtataren Protest in Kiew Flagge
Foto: picture alliance/ZUMA Press/S. Glovny

Bio je to jedan od najtežih udaraca za krimske Tatare od ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krima u martu 2014. godine. Moskovsko Ministarstvo pravde suspendovalo je u ponedeljak rad Medžlisa. Predstavničko telo krimskih Tatara od sada je na listi organizacija čije su aktivnosti zabranjene zbog ekstremizma, navodi se u saopštenju. Ministarstvo time sledi odluku državne tužiteljke Krima Natalije Poklonskaje. Ona je još u februaru podnela zahtev Vrhovnom sudu poluostrva za zabranu Medžlisa. Odluka još nije donesena.

Medžlis je najviši predstavnički organ krimskih Tatara. Njegova 33 člana svakih par godina bira kongres krimskih Tatara, Kurultaj. Sadašnja suspenzija zapravo je ravna zabrani jer se rad Medžlisa obustavlja. Njegovi predstavnici više ne smeju da se pojavljuju na državnim ili lokalnim medijima na Krimu, da organizuju masovna okupljanja kao ni da koriste bankovne račune. „Sva njihova propaganda se zabranjuje“, izjavila je Poklonskaja.

Savet Evrope kritikuje

Ruska odluka pokrenula je brojne kritike, kako u Ukrajini, tako i u međunarodnoj zajednici. Ukrajinski predsednik Petro Porošenko u utorak je izjavio: „Prekoračena je linija.“ Predsednik parlamenta Andrij Parubij apelovao je na Savet bezbednosti UN da reaguje protiv tog „zločina“. Bivši vođa krimskih Tatara, koji trenutno živi u Kijevu, Mustafa Džemiljev, suspenziju je u jednom intervjuu ocenio kao „objavljivanje rata“ narodu.

Nekoliko dana kasnije Evropska unija i Savet Evrope apelovali su na Rusiju da ne zabrane Medžlis. Predstavničko telo krimskih Tatara mora imati pravo da radi i dalje, traži generalni sekretar Saveta Evrope Torbjorn Jagland. Rusija razara prava manjina, kritikovala je u svom saopštenju i organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenel.

Proukrajinska manjina

Sa oko 300.000 stanovnika, krimski Tatari su, posle Rusa i Ukrajinaca, treća po veličini etnička grupa na Krimu. Procenjuje se da ih ukupno ima oko dva miliona. Za razliku od Rusa koji su tek u 18. veku osvojili poluostrvo, krimski Tatari su tamo živeli ranije.

U poslednjoj fazi Drugog svetskog rata, 1944. godine, tadašnje sovjetsko vođstvo pod Staljinom naredilo je prinudno preseljenje više od 180.000 krimskih Tatara u centralnu Aziju. Kao razlog je istaknuta njihova navodna kolaboracija sa nemačkim okupatorom. Tokom deportacije na hiljade ih je izgubilo život. Krimskotatarska pevačica Džamala o tim događajima je napisala pesmu sa kojom će predstavljati Ukrajinu na ovogodišnjem Evrosongu u Stokholmu.

ESC Eurovision Song Contest 2016 Jamala aus Ukraine
Džamala će predstavljati Ukrajinu na Pesmi EvrovizijeFoto: Sasha Samsonova

Krajem osamdesetih i početkom devedesetih većina krimskih Tatara se vratila u staru domovinu. Ukrajina ih je primila. Većina krimskih Tatara je zato vezana za Kijev i od početka je bila protiv ruske aneksije. Na masovnim demonstracijama krajem februara 2014. Tatari su se založili da Krim ostane pod ukrajinskom kontrolom.

Otmice i zastrašivanja

Nakon aneksije na poluostrvu više nije bilo protesta krimskih Tatara. Mnogi se očigledno plaše ponovnog prisilnog iseljenja. Pojedini aktivisti su se iz Ukrajine priključili ekonomskoj blokadi poluostrva.

Ali u senci oružanog obračuna na istoku Ukrajine krimskotatarska manjina sve više je bila izložena pritisku. Od pre dve godine, uvek iznova se pojavljuju vesti o nestalim krimskim Tatarima. Neki su pronađeni mrtvi. Aktivisti za zaštitu ljudskih prava govore o pretresima kuća i zastrašivanju od strane ruskih tajnih službi. Omiljena krimskotatarska televizija ATR je prošle godine ostala bez licence i morala da se preseli u Kijev.

Proruski krimski Tatari žele svoj Medžlis

Vođe krimskih Tatara, predsednik Medžlisa Refat Čubarov i njegov prethodnik Džemiljev, danas žive u egzilu, u Kijevu. Rusija im je zabranila dolazak na Krim na pet godina. Protiv obojice je izdat nalog za hapšenje. Proruski nastrojeni krimski Tatari najavili su osnivanje novog – Moskvi odanog – Medžlisa.

Čubarov i Džemiljev sumnjaju da Rusija sa pojačanim pritiskom na krimske Tatare želi da ih primora da se isele. Džemiljev procenjuje da je od aneksije Krima oko 20.000 krimskih Tatara napustilo poluostrvo. Drugi izvori navode znatno više brojke.