1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Rupa u budžetu veća od očekivane

25. septembar 2012.

Ponovo kruže glasine o daleko većem budžetskom deficitu u Atini nego što se verovalo. Trojka ne objavljuje svoj izveštaj o Grčkoj. Da li je to znak upozorenja?

https://p.dw.com/p/16Dnz
Foto: picture-alliance/dpa

Da li je pauza u radu trojke loš znak? U Briselu svi iščekuju najnoviji izveštaj trojke u kojoj se nalaze predstavnici Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Međutim, oni su prekinuli svoj rad nedelju dana. I sve više odlažu datum objavljivanja izveštaja. Prema navodima komisije, ta pauza nema politički značaj. Pa ipak, magazin „Špigel“ piše da Grčkoj nedostaje oko 20 milijardi evra, što je duplo više nego što se do sada pretpostavljalo. Pri tome, čak ni najnoviji grčki paket štednje u visini od 11,5 milijardi evra još nije usvojen, zato što tri stranke vladajuće koalicije još nisu postigle saglasnost. Međunarodni zajmodavci nameravaju da isplate sledeću tranšu u okviru drugog paketa pomoći, tek kada vlada u Atini zatvori finansijske rupe.

Na kraju su pogođene poreske platiše

Predsednik grčke vlade Antonis Samaras već je u više navrata tražio da se rok za vraćanje duga produži za dve godine. U Berlinu je izjavio da ne želi više para. Ali, odlaganje roka značilo bi u stvari više novca. Prema pisanju „Špigela“, Samaras još želi da se javni zajmodavci odreknu jednog dela duga. Pri tome su se privatni poverioci još proletos odrekli zahteva za više od 100 milijardi. Nemačkoj vladi u Berlinu tada je bilo važno da javni poverioci, dakle u krajnjoj liniji poreske platiše, ostanu pošteđeni. „Ne postavlja se pitanje da li će javni poverioci odreći zahteva“, izjavio je Kothaus, portparol nemačkog Ministarstva finansija.

Premijer Grčke Antonis Samaras
Premijer Grčke Antonis SamarasFoto: dapd

Međunarodni monetarni fond bi mogao da istupi

Markus Ferber, šef poslaničkog kluba Hrišćansko-socijalne unije u Evropskom parlamentu takođe namerava da sačeka izveštaj Trojke. U intervjuu za nemački radio Dojčlandfunk on je izjavio: „Ne znam u kom pravcu bi mogli da se preduzmu dalji koraci, a da se ne ugrozi platežna sposobnost Grčke. Cilj tih mera trebalo bi da bude da se Grčka vrati na finansijska tržišta, a ne da se trajno udalji od njih.“

Ipak, ako bude potrebno još para, Međunarodni monetarni fond ne namerava da učestvuje u daljim merama pomoći, izjavio je Tanos Kacambas, predstavnik MMF-a, u razgovoru za grčki list „Katimerini“. Grčka je iscrpela sve mogućnosti, rekao je on i pozvao Evropsku centralnu banku da se odrekne duga. Reč je, dakle, o javnom poveriocu i, na kraju krajeva, o poreskim platišama.

Prema pisanju „Špigel“a, zemlje članice evrozone pripremaju povećanje garantne sume sa dosadašnjih 500 milijardi evra, na više od dva biliona. Evropski mehanizam stabilnosti time bi bio spreman za slučaj da su Španiji ili čak Italiji potrebne mere spasa. Kako sada stoje stvari, kapaciteti bi brzo bili potrošeni.

Markus Ferber, šef poslaničkog kluba Hrišćansko-socijalne unije u Evropskom parlamentu
Markus Ferber, šef poslaničkog kluba Hrišćansko-socijalne unije u Evropskom parlamentuFoto: picture-alliance/dpa

Nemačka savezna vlada umiruje

Portparol Komisije Olivje Baji juče (24.9.) je potvrdio da se o tome priča. „Države članice i mi diskutujemo o mogućnosti da finansijski instrumenti, koji su važili za prethodnu instituciju (ESFS), važe i za Evropski mehanizam stabilnosti (ESM)“. Martin Kothaus, portparol nemačkog Ministarstva finansija, odbacio je, međutim, mogućnost da ta suma bude četiri puta veća. On ocenjuje da je to „potpuno iluzorno“. „U svakom slučaju, to bi morala da potvrdi nemačka vlada, a i nemački udeo bi ostao isti“ dodao je Kothaus.

Autori: Kristof Haselbah / Mirjana Kine-Veljković
Odgovorni urednik: Ivan Đerković