1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Romi u Hrvatskoj

Zagreb, G. Simonović10. decembar 2008.

Romi su jedna od najvećih, ali i najugroženijih i najviše zanemarenih nacionalnih manjina u Evropi. Povodom 60. godišnjice Deklaracije UN o ljudskim pravima pitanje je koliko se odmaklo u zaštiti njihovih prava.

https://p.dw.com/p/GCt5
Uvek poslednji: Romska porodicaFoto: AP

U Hrvatskoj prema zvaničnim statistikama živi oko 40 hiljada Roma, no upućeni kažu da je njihov broj daleko veći. Iako se ulažu određeni napori kako bi se popravili kvalitet stanovanja i infrastruktura u romskim naseljima, te obrazovanje, zapošljavanje i zdravstvena zaštita Roma, mora se još mnogo učiniti.

Što dalje od metropole, to teže

O tome Bajro Bajrić, predsednik udruženja „Romi za Rome“, kaže: "Zagreb i okolina, Pula i Istarska županija, te Međimurje, područja su u kojima su najvidljiviji rezultati Dekade za Rome u koju se uključila i Hrvatska. Situacija, međutim, nije tako dobra u ostalim delovima Hrvatske", kaže Bajrić i dodaje:

„Čim si dalje od metropole sve to teže ide. Sve to ide na kapljice. Imamo, na primer, jedno goruće područje. To je područje gde su Đurđevac i Koprivnica. Dakle, tu imamo najveći problem skitnje, prosjačenja, dolaženja u školu i svega ostaloga. Imamo tako jako malo i programa i financijskih dotacija“, kaže Bajrić.

Kako bi decu odvratio od prosjačenja po ulicama Bajro Bajrić osmislio je Letnju školu za Rome o kojoj kaže: „To su sve programi koji su, na neki način, osmišljeni kroz igru i zabavu. Dakle, na neki drugačiji način nego što rade u školi, na neki način koji je pun inovativnosti. Mi imamo priručnike koje smo napisali kao udruženje. Tako da ništa nije prepušteno improvizaciji.“

Prvi rođendan sa 14 godina

Deca se često poveravaju učiteljima i vaspitačima. Nije drukčije ni s malim Romima o čemu Bajrić kaže: „Dečko koji ima 14 godina prvi put u životu slavio je rođendan. Kad je taj klinac zaplakao, ja sam ostao zabezeknut. On nikad u životu nije slavio, niko mu nije čestitao rođendan. Onda imate devojčica koje se nama ispovedaju – tata ih seksualno napastvuje, brat ih silovao“.

Za volonterski rad u Letnjoj školi Bajrić je na zagrebačkom Fakultetu za socijalni rad uspeo da motiviše nekolicinu studenata. No, s njima ima i dugoročnije planove: „U startu pokušavamo stvoriti kadar koji će kvalitetno raditi sa romskom populacijom.“

A kako motiviše decu za sudelovanje u letnjim kampovima, pitali smo na kraju razgovora predsednika udruženja „Romi za Rome“ Bajru Bajrića: „Imamo element ispadanja iz školskog sistema, što je, inače, gorući problem u romskoj zajednici u Hrvatskoj. I sada da bi smo podstakli romsku decu da uče, da budu u školi, mi ih nagrađujemo preko Nastavničkih veća. Dakle, Nastavnička veća škola nam preporučuju decu, oni ih i nagrađuju letovanjem na moru sa udruženjem Romi za Rome. Onda imamo projekt Zdrave zajednice, gde voditelji prate dolazak dece u radne kružoke.“

Programi se delimično ostvaruju sredstvima Projekat podrške Romima PHARE 2006. i programa IPA 2008.