1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Recept za Grčku: Trošenje umesto štednje

Andreas Beker29. jul 2015.

Grčkoj je potreban privredni rast. Ali kako do njega doći? Rezultati više od 100 studija pokazuju da se do toga dolazi samo državnim investicijama. A one podrazumevaju više davanja umesto propisane stroge štednje.

https://p.dw.com/p/1G6Tl
Galerie - Industrieruinen Griechenland
Foto: REUTERS/Yannis Behrakis

Jedna stvar je jasna: niko ne dovodi u pitanje neophodnost hitnih reformi u Grčkoj. Potrebna je bolja i efikasnija uprava, suzbijanje korupcije, jačanje tržišta. Razumljivo je i da poverioci svoje kredite uslovljavaju ispunjenjem određenih zahteva. Ali pitanje je zbog čega se u pregovorima evrozone sa Grčkom polagalo toliko na mere štednje, a tako malo na investicije.

U Nemačkoj se, s tim u vezi, u glavama ljudi stalno pojavljuje slika švapske domaćice, koja svoj budžet ima pod kontrolom i koja nikada ne troši više nego što ima. Tako je nemački ministar finansija Volfgang Šojble obrazložio: „Moja baka, Švabica, često je govorila: Dobročinstvo i rasipništvo su prvi korak ka haosu. To znači da postoji forma velikodušnosti koja vrlo brzo može da se pretvori u suprotnost od onoga što je sa njom htelo da se postigne.“

Ipak krizne ekonomije ne mogu da se porede sa švapskim domaćinstvima. Ekonomisti se slažu da Grčka može da prebrodi krizu samo kada ponovo zabeleži privredni rast i otvori radna mesta. A za to su joj potrebne investicije.

Pokretanje privrede

Ekonomisti su prilikom izrade mnogobrojnih studija analizirali kako države mogu da stignu do privrednog rasta. Sebastian Gehert iz Instituta za makroekonomiju i konjukturna kretanja (IMK), koji je blizak sindikatima, kaže da postoje rezultati 104 studije koje su od 1992. do 2012. godine objavljene u međunarodnim stručnim časopisima. Sve te studije su se bavile takozvanim fiskalnim multiplikatorima. Time je moglo da se izračuna kako državni izdaci deluju na privredni rast.

Rezultat svega je da najbolji učinak pokazuju državne investicije: Svaki evro, koji država uloži u nešto, donosi rast i njegova vrednost iznosi između 1,30 i 1,80 evra. Znatno manji učinak se ostvari kada se novac potroši na zapošljavanje državnih službenika ili kada država troši odnosno konzumira. U državnu potrošnju spadaju izdaci za obrazovanje, sport, kulturu, javni red, zaštitu životne sredine, ali i za socijalna davanja. Izdaci za vojsku najmanje su produktivni za državu i donose joj najmanje. U najboljem slučaju se na uloženi evro ostvaruje jedan evro rasta, a najčešće su ostvarene vrednosti daleko ispod jednog evra.

Grčka ali i Španija, Portugalija ili Irska su tokom krize izgubili mnogo od svoje nekadašnje ekonomske snage. Istovremeno je nezaposlenost u tim zemljama porasla (pogledati donju grafiku). „Politika štednje ima negativan uticaj na rast i zapošljavanje“, navodi Gehert, koji je za pomenuti institut uradio jednu od studija. „Sa javno finansiranim investicijama, međutim, u proseku bi bio ostvaren relativno veliki impuls rasta.“

Novi dugovi?

Pitanje je samo kako finansirati javna ulaganja, ako država nema para. Mogućnost za to pružaju povećanja poreza ili uštede, odnosno rezanja na drugim mestima, kao što je učinjeno u Grčkoj ili Španiji. Ali takve mere imaju negativne posledice na rast i slabe pozitivno dejstvo koje imaju ulaganja.

Infografik Arbeitslosenquote Deutsch

Gehert se pozabavio i pitanjem da li se isplati finansirati državna ulaganja novim zaduživanjem. Zaključak do kojeg je došao glasi: „Dodatni deficit ili mali višak ne povećava kvotu dugovanja, koja se dobija ako od bruto društvenog proizvoda odbijete zaduženje.“ Jer ako investicije pokažu dejstvo i proizvedu privredni rast, onda se dodatni troškovi otplate i finansiraju skoro sami od sebe. Međutim, preduslov za sve to je funkcionalan poreski sistem.

Štednja do propasti

U dosadašnjim razgovorima o novom programu pomoći Grčkoj nije bilo mnogo govora o novim investicijama. Predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker ukazao je na 35 milijardi evra iz regularnih fondova EU, ali Grčka bi morala da uloži i sopstveni novac kako bi to sufinansirala. A taj novac grčka država nema.

EU je olakšala kriterijume za sufinansiranje. Direktor IMK Gustav Horn preporučuje da se ode korak dalje. „Naš predlog je da Grčkoj na jednu godinu omogućimo pristup fondovima bez njenog sufinansiranja. Tako bi vlada u Atini odmah mogla da izradi program investicija, što, s obzirom na vremenski pritisak, mora da se uradi što pre.“

Ekonomski gledano Horn smatra da bi nakon ostvarenog sporazuma između Grčke i evrozone morala da postoji „makar i mala šansa za oporavak grčke privrede“. Ali do toga može doći samo ako dođe do investicija. „Ukoliko strategija spasavanja ostane na nastavku štednje i pojačanom rezanju rashodne strane budžeta, onda će i ovaj program, kao uostalom i prethodni, doživeti propast.“