1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Razmena teritorija – sahranjena ideja?

2. oktobar 2018.

Dva ugledna frankfurtska lista donose tekstove u kojima se ideja o promeni granica Srbije i Kosova posmatra kao već propala – zbog manjka podrške u EU i otpora u samim zemljama, posebno u Prištini.

https://p.dw.com/p/35qhw
Kossovo Pristina
Foto: picture-alliance/dpa/Maxppp/J. Schmidt-Whitley

Švajcarski tabloid Blik prenosi da u utorak u Ženevi šefovi država i vlada Zapadnog Balkana razgovaraju u okviru Svetskog ekonomskog foruma. Tamo nema Aleksandra Vučića, već Srbiju predstavlja premijerka Ana Brnabić. Ipak, Blik izveštava pod naslovom: „Novo približavanje Srbije i Kosova?“ smatrajući samit posvećen ekonomiji kao priliku za relaksaciju odnosa Beograda i Prištine.

List podseća da je pre nekoliko sedmica u Briselu otkazan sastanak dvojice predsednika, Vučića i Hašima Tačija, nakon što se u javnosti nedeljama debatovalo o mogućoj razmeni teritorija. „Planovi o zameni teritorije naišli su na negodovanje i u stanovništvu.“

Međutim, ako je verovati konzervativnom Frankfurter algemajne cajtungu, „EU odbija ideje o razmeni teritorija“.

Mihael Stabenov, dopisnik lista iz Brisela, piše da je „poverenica za spoljnu politiku EU Federika Mogerini prekršila jedan tabu u balkanskoj politici EU. Od krvavih sukoba devedesetih za evropske političare važi deviza da razmena teritorija po etničkom kriterijumu nije rešenje. To bi, smatralo se, samo pooštrilo tenzije u regionu. Pa ipak je Mogerini pokazala naklonost planovima za razmenu teritorija koje su letos formulisali srpski predsednik Aleksandar Vučić i njegov kosovski kolega Hašim Tači, premda oni nisu išli u detalje.“

Frankfurter algemajne svoju tezu da „EU odbija ideju“ izvlači iz stava Nemačke dodajući da, osim Berlina, ideju odbija i „jasna većina država EU“. Dopisnik Mihael Stabenov ne navodi kako je došao do tog zaključka osim da je „to postalo jasno na neformalnom sastanku ministara spoljnih poslova EU u Beču krajem avgusta“.

„Mogerini se izgleda ne može obeshrabriti. Poverenica za spoljnu politiku EU se nada da izgled (skorog) srpskog članstva u EU i (znatno kasnijeg) pristupanja Kosova predstavljaju dovoljnu motivaciju da se spuste napetosti između Beograda i Prištine. Izgleda da njoj nije previsoka ni cena razmene teritorija, koja je prokazana u EU“, dodaje se u tekstu.

Osim na već poznata upozorenja o domino-efektu – recimo na otvoreno pismo trojice bivših visokih predstavnika u BiH Bilta, Švarc-Šilinga i Ešdauna – autor se poziva i na „interne ocene“ koje su izneli predsednik Odbora Bundestaga za spoljnu politiku Norbert Retgen (CDU) i bivši visoki britanski diplomata Robert Kuper nakon posete Kosovu.

„Njih dvojica dolaze do zaključka da je predsednik Tači izgubio podršku stranih posmatrača u regionu i da ima znatne teškoće da postigne konsenzus na Kosovu. Evropski ambasadori u Prištini saglasni su da promena granica verovatno ne bi mogla da se odvija mirno, piše u izveštaju. ’Vlade i posmatrači ne bi euforično trebalo da posmatraju ideju o razmeni teritorija’.“ Retgen i Kuper zaključuju da će ideja o promeni granica verovatno biti odbačena.

Doduše, dodaje se da u poslednje vreme „korekciju granica blagonaklono gledaju Sjedinjene Države i Rusija – koja svakako ima u vidu i konflikt u Ukrajini“.

U drugom uglednom frankfurtskom listu, Frankfurter rundšauu, objavljen je komentar Andreasa Vitkovskog, stručnjaka Centra za međunarodne mirovne misije u istočnoj i jugoistočnoj Evropi. „Valja biti sumnjičav uvek kada se propagiraju jednostavna rešenja za dugotrajne konflikte“, piše Vitkovski koji je do 2008. radio za UNMIK na Kosovu.

On navodi da predlog Vučića i Tačija predstavlja „zabadanje noža u dosadašnju mantru međunarodne zajednice da su granice na Balkanu konačne. Time bi vetar u leđa posebno u Bosni i Hercegovini dobili političari koji odbacuju zajedničku državu. A u Makedoniji bi albanska manjina počela da mozga ima li možda nečeg boljeg od multietničke države ’Severne Makedonije’.“

Navodeći da je iz poslednjih nastupa Vučića i Tačija ipak jasno da je ideja na predugom štapu te da postoje otpori i iz građanskog društva i iz nacionalističkog miljea u obe zemlje, Vitkovski piše: „Taj politički brodolom može sada imati samo još jednu prednost: da svima pojasni da etničko povlačenje granica nije rešenje. Pravi ’istorijski kompromis’ su bile i ostale dve države koje svojim građanima garantuju jednaka prava i multietnički suživot.“

„Posebno Kosovo, kojem preti beg celog stanovništva, ostavlja ovde prostora za delanje odgovornih državnika i državnica. Predlog predsednika je svakako naškodio tom cilju. On šalje fatalni signal da se na kraju isplate etničko učaurivanje i politika blokada. Radi sopstvene verodostojnosti bi Evropska unija trebalo da nadalje insistira da uslov za pristupanje EU budu razjašnjeni odnosi u postojećim granicama“, zaključuje poznavalac Balkana u tekstu za Frankfurter rundšau.

priredio Nemanja Rujević

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android