1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Rakijom „protiv“ finansijske krize

9. avgust 2010.

U Mađarskoj je nova desničarska vlada uvela paket mera za oporavak privrede. U to spada i dozvola građanima da bez poreza sami peku svoju rakiju "Palinku". Brisel upozorava da se Mađari igraju vatrom.

https://p.dw.com/p/OfZ1
Viktor Orban
Viktor OrbanFoto: AP

Od prvog avgusta je ukinuta zabrana koja traje već 90 godina: Mađari smeju da peku "Palinku", rakiju od šljiva, marelica ili drugog voća, jer je "mađarski radnik zaslužio i malo olakšanje nakon napornog rada". Nije čudo da nakon tih reči mađarskog premijera Viktora Orbana njegova slika visi na mnogim zidovima u Mađarskoj.

Doduše, takvo delomično ukidanje poreza na alkoholne proizvode mora odobriti i Evropska unija, ali i mađarskog premijera i mnoge Mađare, trenutno malo zanima što misle u Briselu, ali i u ostatku sveta: "Ne dopuštamo da nam iz inostranstva diriguju, što da radimo", poručuje Orban. Nakon višegodišnjeg "kmetstva" zemlja je "konačno došla do privrednog samoopredeljenja". To "samoopredeljenje" znači i paket mera, među kojima je ukidanje poreza na rakiju jedno od 29.

"Mađarska može i sama"

Jer Mađarska je, pored Letonije i Ukrajine, zemlja istoka Evrope koju je kriza najteže pogodila. Već u jesen 2008. se Mađarska nalazila na ivici provalije: samo hitnim kreditom u iznosu od 20 milijardi evra MMF-a i EU, država je spašena nelikvidnosti.

Isplata poslednje tranše od 5,5 milijardi evra sada je "na ledu" i zato ekonomista Dekabank Urlih Kater upozorava kako se Budimpešta "igra vatrom". Mađarska država će ove godine potrošiti 4,5% više novca nego što ima, iako Budimpešta uverava Brisel da će već sledeće godine državni deficit biti, doduše još uvek iznad dopuštenog u EU, ali ipak tek tri odsto. Kako bi to postigla, u paketu mera je osim rakije i smanjenje poreza - za preduzeća i za prihode građana.

S druge strane, predviđeni su veliki porezi za banke i osiguravajuća društva. "Na njih se više ne treba gledati kao na svete krave", izjavio je premijer Orban, opravdavajući meru prema kojoj će banke već ove godine plaćati porez u iznosu od 0,45% od ukupnog bilansa, a od osiguravajućih društava 5,8 njenih premija - bez obzira da li ostvarili dobitak. Budimpešta se nada da će državnu blagajnu time napuniti sa dodatnih 702 milijuna evra što je, s obzirom na ukupan BDP, najveći porez za banke u čitavom svetu.

Teško je videti "zdravlje"

Budimpešta uverena da joj niko ne treba kako bi savladala poteškoće - a najmanje Međunarodni monetarni fond. Ove sedmice su prekinuti pregovori sa MMF-om, a mađarski državni sekretar u ministarstvu finansija Zoltan Čefalavi tvrdi kako je mađarska privreda "zdrava" i kako Mađari "mogu bez MMF-a, i bolje da je tako". Ipak, Mađarskoj treba novac, ali joj je draži dogovor sa EU.

Ipak, pogled na zatvorene lokale u centru Budimpešte teško da potvrđuju kako je mađarska privreda baš tako zdrava. Uprkos što padaju i cene zakupa, nedavno je svoja predstavništvo zatvorio i Emporio Armani. Prosečna plata je 700 evra, a to nije dovoljno za luksuz. Mada je s druge strane najveći problem Mađarske prezaduženost građana.

Krediti, krediti, krediti...

Početkom ovog veka, kada je Mađarska bila na pragu članstva u EU i kada je izgledalo kako će biti samo bolje, mnogi građani su se upustili u uzimanje kredita. Masovno su se kupovali stanovi, ali i potrošačka dobra poput automobila i televizora. Kamate su tada bile povoljne, ali mnogi nisu obraćali naročitu pažnju da su krediti često imali deviznu klauzulu - i to u švajcarskoj valuti. Od početka krize je franak narastao za čitavih 30 odsto i to je izazvalo katastrofu u mnogim kućnim blagajnama. Prema nekim procenama, čak 700.000 Mađara više nije u stanju da otplaćuje kredit. U međuvremenu je u Mađarskoj zabranjeno izdavanje kredita u devizama - ali šteta je već načinjena.

Zato i pohod mađarskog premijera protiv banaka uživa veliku popularnost među stanovništvom, optužujući banke da su ih dovele u nevolju. Ako je i za vreme socijaldemokratske vlade još bilo masovnih protesta protiv mera štednje, sada su građani uvereni da njihov premijer čini ono što treba - pa makar krenuo i u masovnu smenu svih rukovodećih kadrova u državnim institucijama. Jedino je Andas Simor, direktor Mađarske narodne banke, odlučno odbio da podnese ostavku. Vlada je odmah zapretila da će direktoru smanjiti platu - za 75%!

Autor: A. Šubić

Odg. urednik: N. Jakovljević