1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Prvo da zaustavimo krvoproliće

8. novembar 2013.

Pre mirovne konferenciji o Siriji, najpre treba zaustaviti rat u zemlji, kaže u intervjuu za DW Aleksej Meškov, zamenik ministra spoljnih poslova Rusije. On je govorio i o približavanju bivših sovjetskih republika EU.

https://p.dw.com/p/1AEAi
Foto: picture-alliance/dpa

Dojče vele: Rusija se, zajedno sa SAD, zalaže za famoznu drugu mirovnu konferenciju u Ženevi koja bi trebalo da donese mir u Siriji. Međutim, još nema najava kada bi konferencija mogla da se održi?

Aleksej Meškov: „Znate već da su u toku konsultacije o Ženevi, poslednjih dana su u tom gradu vođeni tehnički razgovori. Ja sam siguran da pre nego što uopšte dođemo do Ženeve moramo nekako da zaustavimo krvoproliće u Siriji.“

Imate li neki novi predlog za to?

„Naši pregovarači razgovaraju sa predstavnicima Sjedinjenih Država i Ujedinjenih nacija. Sirijska vlada je već sastavila pregovaračku delegaciju. Ali veoma je važno da i opozicija ima reprezentativan pregovarački tim i da pregovorima priđe bez preduslova.“

Istovremeno, razgovara se i o iranskom nuklearnom programu. Senat u Vašingtonu razmatra još oštrije sankcije protiv Teherana. Kakva je Vaša pozicija?

„Ruski stav je da moramo da radimo sa našim partnerima i Iranom i da dođemo da značajnog napretka. Kao što znate, narednih sedmica biće još jedan sastanak u Ženevi, a u prethodno vreme smo čuli pozitivne signale. Važno je dalje raditi na tome.“

Mislite li da bi dodatne sankcije bile kontraproduktivne?

„Ruska pozicija je poznata – prihvatamo samo sankcije koje odobri Savet bezbednosti. U skladu sa tim, protiv smo jednostranih sankcija.“

Kada smo već kod nuklearnog programa, Barak Obama je u svom govoru pred Brandenburškom kapijom najavio nove korake u nuklearnom razoružavanju. Kakvi su ti novi koraci, iz ugla Kremlja?

„Treba da se približimo temi na obuhvatan način. Već smo, zajedno sa SAD, postigli napretke. Ali postoje i druge nuklearne sile, kao i oružja čija je snaga danas blizu snage atomskog oružja. Zato mislim da moramo da bacimo drugačiji, obuhvatniji pogled na čitav spektar kontrole naoružanja.“

Nemačka i Evropska unija pregovaraju sa Ukrajinom, Gruzijom i drugim bivšim republikama SSSR o sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju. Rusija je protiv tih sporazuma. Kako to utiče na odnose Moskve i Berlina?

„Ne pregovara Nemačka nego Evropska unija…“

da, ali je Nemačka jedna od vodećih zemalja te Unije

„…to znam. Otvoreno smo izneli naš stav. Mi nismo u principu protiv sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ali Ukrajina je, na primer, trenutno članica Slobodne trgovinske zone bivših sovjetskih republika. Sporazum koji Kijev treba da potpiše sa Briselom, stvara slobodnu trgovinsku zonu Ukrajine i Evropske unije. To ne bi smelo da se dešava bez naše saglasnosti. Naime, nismo spremni da preuzmemo norme o kojima sa Evropom pregovara Ukrajina. Moramo da vodimo računa koliko će naša privreda biti pogođena i preduzmemo određene mere. To je ekonomsko pitanje. Ne radi se o politici, moramo da štitimo privredu.“

Intervju: Gero Šlis / nr
Odg. urednik: Ivan Đerković