1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Protivnici vakcinacije na ulicama Nemačke

14. maj 2020.

Širom Nemačke sve češći protesti ljudi koji politiku borbe protiv korona-virusa tumače kao zaveru. Tu se često spominje i obavezna vakcinacija, iako je još daleko od toga da vakcina protiv korona-virusa bude na tržištu.

https://p.dw.com/p/3cCFE
Foto: picture-alliance/dpa/C. Schmidt

„Sadržaj vakcine“ napisano je žutom kredom na pločniku na obali reke Rajne u Kelnu. Nekoliko metara dalje, izgledom potpuno neupadljiva žena, na asfaltu je ispisala „GG“ (skraćenica za Grundgesetz, nemački Ustav). Zatim je ta slova precrtala.

Pripreme za građanski protest u blizini poznate kelnske katedrale u punom su jeku. Skup je odobren i obezbeđuje ga policija. Njegova tema je: „Za naša osnovna prava, protiv obaveze nošenja maske i vakcinacije, protiv korona-inscenacije i Fondacije Gejts.“

Umesto očekivanih 50 učesnika, ipak se pojavila samo šačica ljudi. Žena koja drži govor se, uprkos mikrofonu, jedva čuje od dovikivanja „Zatvori usta“ koje stiže od nekoliko desetina kontra-demonstranata koji su se pozicionirali u blizini. Deluje gotovo smešno kad žena prema toj grupi uzvikne „Sram vas bilo“, a onda oni glasno odgovore „Sram tebe bilo!“. I tako više puta.

Niže na obali Rajne, na markiranim oznakama, ipak se pojavilo nekoliko desetina ljudi koji su se postavili u krug, uz poštovanje obaveznog rastojanja.

-pročitajte još: Da li je virus stvoren u labaratoriji?

Heterogena grupa pronalazi nešto zajedničko

U večernjim satima policija je u saopštenju za medije objavila da je skup „protekao bez ometanja“ i dodala „da zahtevi Pravilnika o zaštiti od korona-virusa nisu u sukobu sa slobodom izražavanja i pravom na okupljanje“. U proteklih nekoliko nedelja na takvim skupovima više puta su se događali i napadi na novinare, kršila se dozvoljena udaljenost ili se skup čak nije ni najavljivao.

Sve veći broj okupljanja u nemačkim gradovima – delom pod nazivom „Otpor 2020“ – privlači heterogenu publiku: pripadnike pokreta „Građani Rajha (Reichsbürger), koji negiraju Saveznu Republiku Nemačku kao legitimnu i suverenu državu, zatim teoretičare zavera, protivnike vakcinacije, ezoteričare, kao i ekstremne desničare.

Ova žena na demonstracijama u Kelnu smatra da njena osnovna prava ugrožava vakcina koja još nije ni napravljena
Ova žena na demonstracijama u Kelnu smatra da njena osnovna prava ugrožava vakcina koja još nije ni napravljenaFoto: picture-alliance/Geisler-Fotopress

Kucnuo je čas za protivnike vakcinacije

„Naravno da je vakcinacija najbolji način za borbu protiv ove pandemije“, kaže Jan Ratje, koji u Fondaciji Amadeu Antonio vodi istraživački projekat o antisemitizmu i teorijama zavere. „A ideja da će u budućnosti vakcinacija biti obavezna, veoma je široko rasprostranjena među teoretičarima zavera“, nastavlja on. Međutim, na protestima su učestvovali i ljudi „koji „veruju da vakcinacija u suštini nema lekovit efekat na društvo, već da ima pojedinačno štetan uticaj“, objašnjava Ratje.

-pročitajte još: Nadbiskupska „istina“ o koroni

Prema rezultatima onlajn-istraživanja francuskih naučnika u kojem su anketirani roditelji u pet evropskih zemalja, Nemačka ima relativno visok procenat onih koji odbijaju vakcinaciju i žele da njihova deca u potpunosti ne budu vakcinisana. Njih je gotovo tri posto. Prema navodima nemačkog Saveznog centra za zdravstvenu edukaciju (BZgA), skeptika je mnogo više – oko 20 procenata. Istraživanje koje BZgA sprovodi svake dve godine pokazuje da je takvih stavovi generalno sve više.

Za razliku od nekih drugih zemalja EU, u Nemačkoj je oduvek bila privatna stvar to da li se treba vakcinisati preporučenim vakcinama. Međutim, Zakon o zaštiti od zaraze predviđa da Ministarstvo zdravlja može da obaveže „ugrožene slojeve stanovništva“ da se vakcinišu ukoliko se savezne pokrajine sa tim slažu. Na osnovu toga, ministar zdravlja Jens Špan (CDU) prvi put je doneo zakon prema kojem sva deca u vrtićima i školama moraju da budu vakcinisana protiv morbila. Zakon je na snazi tek od marta 2020. godine.

Strah od obaveznog vakcinisanja protiv korona-virusa

Protivnici vakcinacije sada navode upravo taj presedan kada je u pitanju vakcinacija protiv korona-virusa – a na razvoju vakcine se trenutno radi širom sveta. Špan je o tome izjavio: „Tamo gde se dobrovoljno ide prema cilju, nema potrebe za zakonskom obavezom.“

Mnogi Nemci verovatno s nestrpljenjem čekaju da vakcina bude dostupna – iako bi to moglo da potraje do 2021. godine, pa čak i duže. Međutim, s obzirom na to da ne postoje valjani podaci o spremnosti za vakcinacijom protiv korona-virusa, bivši radijski voditelj Ken Jebsen, popularan među teoretičarima zavere, uvukao je na proteste pojam „obaveza vakcinacije na mala vrata“.

Fondacija Bila Gejtsa često je na meti demonstranata
Fondacija Bila Gejtsa često je na meti demonstranataFoto: picture-alliance/Geisler-Fotopress

Takve poruke očigledno pomažu da se Jebsenova redovna publika upozna s temom vakcinacije. Međutim, preko svojih zajedničkih svetonazora kada je reč o vakcinaciji, ljudi pronalaze i druge stvari koje su im zajedničke. Na demonstracijama se naime šalju poruke u prilog homeopatije i antropozofije, pa ljudi koji „u početku nemaju nikakve veze sa zaverama ili desničarima, kasnije ipak pronađu put i prema tim platformama“, objašnjava Beate Kiper, socijalna psihološkinja sa Univerziteta Niderajn.

Posebno jaka kombinacija potrebe za informisanjem i nesigurnosti u vreme korone mogla bi da dovede do toga da se „mnogi slučajno nađu na takvim platformama – i onda tamo zaglave“.

S interneta direktno na ulice

Vakcinacija je već tema demonstracija, iako na tržištu još uvek ne postoji vakcina protiv korona-virusa. Iz perspektive politikologa Jana Ratjea, to je „definitivno jedna od ključnih poruka koja se prva uočava na transparentima“. Demonstranti se plaše da će „doći do navodne obavezne vakcinacije i da oni neće o tome moći da odlučuju“. Međutim, ipak je teško reći koliki je tačno procenat protivnika vakcinacije na protestima.

Iz perspektive nemačkog Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka, desničarskih ekstremista na protestima ima sve više, a na demonstracijama se sve više koriste i antisemitski i antidemokratski simboli i parole. Psihološkinja Kiper nije iznenađena: „Nalazimo se u društvu u kojem je raspoloženje usijano.“ Nedavno, u februaru, jedan čovek koji se radikalizovao kroz teorije zavere, izveo je rasistički napad u Hanauu. Diskusija o tom događaju zaustavljena je zbog korone, podseća Beate Kiper: „Sada se nažalost nastavlja tamo gde smo stali. I ide se i dalje s mitovima, zaverama i mržnjom.“

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android