1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Proslava Sveta tri kralja

Diter David Šolc6. januar 2009.

Božićni praznici se u Nemačkoj za mnoge vernike završavaju proslavom Sveta tri kralja. U saveznim pokrajinama Bavarskoj, Baden- Virtembergu i Zaksen-Anhaltu, 6. januar je i zvanično neradni dan.

https://p.dw.com/p/GSyB
Deca -zvezdari, obučena kao kraljevi, pevaju božićne pesme noseći zvezduFoto: dpa

Od kada je 336, 25. decembar utvrđen kao dan Hristovog rođenja, prikazanje njegovog božjeg lika rimo-katolička crkva slavi 6. januara. Toga dana, su prema Bibliji, mudraci sa Istoka došli u Vitlejem, kako bi se pomolili novorođenom detetu, budućem kralju naroda Izraelja. Oni su prvi svedoci Hristovog rođenja.

Crkva 6. januara počinje sa proslavom Bogojavljenja. Prvobitno svetkovanje prikazanja boga praktikovalo se u egipatskoj Aleksandriji gde je u noći od petog na šesti januar slavljeno rođenje Aiona, boga života i večnosti. Crkva je preuzela ovu svetkovinu i promenila joj smisao.

Ko su bila tri sveta kralja?

U jevanđelju po Mateju u Novom Testamentu oni su bili tumači zvezda i mudraci koji su prema predanju došli sa Istoka. Sledili su zvezdu vodilju kako bi pronašli Isusa. Sa sobom su poneli zlato i tamjan i izmirnu, zbog čega je Papa Leo Prvi rekao da ih je bilo tri čoveka. To je nedokazana tvrdnja. Čista špekulacija je takođe da se počev od šestog veka na osnovu predanja o tri poklona koje mudraci donose novorođenom Isusu može govoriti o tri sveta kralja. Njihova imena Gašpar, Melkior i Baltazar su takođe otkriće jednog od teologa Beda Venerablisa. Tri mudraca nikada nisu proglašeni za svece.

Kölner Dom Schrein der Heiligen Drei Könige
U Katedrali u Kelnu nalazi se škrinja sa relikvijama tri kraljaFoto: picture-alliance/ dpa

Jesu li oni bili samo orijentalni čudotvorci ili kraljevi, koji su u njihovoj potrazi za Isusom, detetom u kolevci, bili vođeni zvezdom repaticom, ili je sve lepo uobličeno literarno otkrovenje?

Tri sveta kralja od srednjeg veka, najkasnije od kada su njihovi „navodne“ mošti 1164. prenete u Keln, bivaju uvršteni u hrišćanska crkvena slova u kalendaru. Ranije svetkovine su praćene sa mnogo više običaja. Sada su ostale još samo pesmice o zvezdama: u oblastima naseljenim katoličkim vernicima sada deca obučena kao kraljevi idu od kuće do kuće, pevaju pesmice i kredom ispisuju formulu C+M+B na vratima za imena Gašpar, Melkior i Baltazar. Na latinskom to znači takođe i „Christus mansionem benedicat“ - „Hristos štiti ovu kuću“.

Kreda se ranije zbog sujeverja koristila za odbranu od nesreće i bolesti. Prema jednoj od legendi na Sveta tri kralja završava se ciklus "dvanaest" koji čini niz opasnih dana i noći, kada naokolo tumaraju germanski demoni. U noći između 5. i 6. januara uz pomoć tamjana i svete vodice iz kuća su isterivani demoni kako bi se praznik Tri kralja dočekao zdravo i veselo.