1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Progoni domorodaca uz blagoslov Nemačke

Kristof Hajncle i Elizabet Vejt, NDR20. jun 2016.

Svetska banka je stavila na glasanje odredbe o posebnoj zaštiti domorodaca - zbog investicija u Tanzaniji. Nemačka je glasala protiv posebne zaštite i izazvala kritike SAD i organizacija za zaštitu ljudskih prava.

https://p.dw.com/p/1J9zs
Ostafrika hüpfende Massai
Pripadnici plemena Masai su poznati po svojim visokim skokovima iz mestaFoto: Getty Images

Strah se širi jugom Tanzanije. Tu bi uskoro moglo da dođe do progona stanovništva. Prastanovnici tog područja, pripadnici naroda Barabaig i Masai, to su već doživeli: najmanje 5000 ljudi je do sada moralo da napusti svoju zemlju. Bilo je kršenja ljudskih prava i sukoba oko zemljišta koje je uzurpirala vlada. "U Tanzaniji mi kao da ne postojimo; kao da to nije naša zemlja", žali se pastir Salumu Kundaja Kidomvita. "Morali smo da se odselimo. Koliko je to zlo?" Sada ovaj 60-godišnjak strahuje da će ponovo morati da se seli i to zbog jednog mamutskog projekta. Na području velikom kao Italija, firmi kao što su Nestle, Unilever i Bajer, investiraju u gradnju svojih proizvodnih pogona.

Tanzanija ukida zaštitu domorodaca

Svetska banka je pomogla ovaj projekat vlade Tanzanije kreditom od 70 miliona dolara. To izaziva veliku zabrinutost domorodaca, jer je banka prilikom dodele kredita odustala od standarda o posebnoj zaštiti tih ljudi. Tako je to htela tanzanijska vlada, koja se poziva na ustav - on svim građanima garantuje ista prava pa posebna zaštita nije potrebna.

Edvard Lur smatra da je ta logika "čudovišna". On kaže da je Tanzanija potpisnica različitih međunarodnih ugovora o zaštiti domorodačkih naroda - "Ona je prihvatila prava domorodaca kada je htela novac, ali kada se radi o seljacima i poljoprivredi, za ta prava više ne haje".

Tansania Landwirtschaft
TanzanijaFoto: picture alliance/robertharding/T. Graham

Vlada Tanzanije namerava da u delu države sa najplodnijim zemljištem pomoću stranih investicija potpomogne poljoprivredu i tako suzbije siromaštvo - sve to u okviru projekta SAGCOT "oročenog" na 20 godina. Već i pre početka projekta, prema svedočenjima lokalnih pastira i organizacija za ljudska prava, proterano je najmanje 5000 domorodaca - ili im je oduzet osnov za egzistenciju. U akcijama državnih snaga Tanzanije bilo je mrtvih, ali i silovanja i drugih povreda ljudskih prava. Sukobe oko zemljišta su proteklih godina dokumentovale organizacije Mizereor, IWGIA i vlada u Dar es Salamu.

Nemačko ministarstvo za razvoj je na upit novinara NDR, WDR i Zidojče cajtunga izjavilo da mu nisu poznati izveštaji o progonima, da je vlada Tanzanije obećala da neće kršiti prava na zemljište i da će štititi ugrožene grupe. Nemačka predstavnica u direktorijumu Svetske banke je, kako je rekao jedan portparol pomenutog ministarstva, prilikom odobravanja kredita u martu glasao za ukidanje odredbi o poseboj zaštiti, iako je nemačka vlada načelno protiv takvih izuzetaka.

SAD nisu glasale za ukidanje zaštite domorodaca

Vlada SAD se prilikom glasanja uzdržala i iznela stav da to što Svetska banka sledi argumentaciju vlade Tanzanije "nije ubedljivo" i da je tako stvoren "presedan koji je za žaljenje."

Tansania Landwirtschaft
Morogoro, TanzanijaFoto: Getty Images/AFP/C. De Souza

Organizacija Oksfam smatra da se radi o "uvođenju izuzetaka na mala vrata", a nemačka organizacija za ljudska prava "Urgevald" o "problematičnoj" odluci. "To postaje način da se o standardima vodi računa na papiru, a da se, kada to izgleda oportuno, oni jednostavno stavljaju van snage čim se neka zemlja pobuni zbog njih", rekao je stručnjak organizacije Urgevald Knud Veking, optuživši nemačku vladu za dvoličnost.

Poslanik Levičarske stranke u Bundestagu, Nijema Movasat, rekao je da je "potpuno nekredibilna" informacija nemačke vlade da ne zna ništa o progonima u vezi sa projektom. "Nemačka vlada samo drži isprazne govore", smatra ovaj razvojni političar, dodajući da je Nemačka deo problema, a ne deo rešenja.

Svetska banka je najavila reforme

Predsednik Svetske banke Džim Jong Kim je, reagujući na istraživanje Međunarodnog konzorcijuma nezavisnih novinara u saradnji sa NDR, WDR i Zidojče cajtungom u proleće 2015. godine priznao grešku i najavio reforme. Nakon proučavanja zvaničnih dokumenata, zaključeno je da bi razvojni projekti Svetske banke doveli do raseljavanja 3,4 miliona ljudi tokom deset godina - ili bi ti ljudi izgubili osnov egzistencije. Svetska banka je najveća svetska institucija za razvojnu pomoć. Prošle godine, ona je dodelila kredite u vrednosti od preko 60 milijardi dolara. Tokom ovog leta bi ona trebalo da prezentira svoje nove standarde zaštite životne sredine i socijalne zaštite. U poslednjem nacrtu tih standarda još postoji pravilo o posebnoj zaštiti domorodaca.