1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Pravo na informaciju „čist luksuz“?

22. jul 2010.

U sklopu regionalnog projekta „Upalite svetlo“ Transparensi iz Hrvatske i BiH, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora iz Crne Gore ispitivali su slobodu pristupa informacijama na području privatizacije i javnih nabavki.

https://p.dw.com/p/ORTf
Transparensi
Transparensi

Prvi rezultati tog regionalnog projekta pokazuju da je stanje sa pravom na pristup informacijama u Hrvatskoj lošije nego u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Transparensi Hrvatske poslao je 67 zahteva za pristup informacijama o privatizaciji i javnim nabavkama a nakon mesec dana rezultat je bio poražavajući. Jer, kako je rekla voditeljka hrvatskog dela projekta „Upalite svetlo“, Marina Lasić, „broj informacija koje smo dobili na naše upite je - nula. Nismo dobili nijednu informaciju o privatizaciji u Hrvatskoj, nismo dobili informacije od Fonda za privatizaciju koje se odnose na instituciju Hrvatskog fonda za privatizaciju, a takođe nismo dobili ni informacije o javne nabavke.“

Lasićeva smatra vlast svesno krši odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama jer u Hrvatskoj nijedno od nadležnih tela nije dalo odgovor na šest zahteva za pristup informacijama. Uz to, Hrvatska još uvek nije potpisala ni Konvenciju o pravu na pristup službenim dokumentima Saveta Evrope, a Vlada je iz svog predloga izmena Zakona o pravu na pristup informacijama izbacila poverenika za pristup informacijama kao nezavisno lice.

U Bosni i Hercegovini, prema nalazu tamošnjeg Transparensija, najveći problem su visoki troškovi umnožavanja i dostavljanja informacija. U Crnoj Gori, gde istraživanje sprovodi MANS, vidljivi su neki pomaci, ali je najveći problem uskraćivanje informacija koje bi mogle ukazati na korupciju, posebno privatizaciji.

Informativna blokada

Za sve tri države, poražavajuće je što se evidentno krše prava na pristup informacijama, što se zakoni neadekvatno sprovode, a tela javne vlasti vrlo često ne odgovaraju na pitanja, posebno ona koja se odnose na informacije koje bi mogle da ukažu na korupciju.

Zbog svega toga, a u cilju podizanja svesti građana o pravu na pristup informacijama Transparensi Hrvatska, MANS i Transparensi Bosna i Hercegovina u petak 23. jula u 10 sati, održavaju performanse u glavnim gradovima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Oni će građanima pojasniti procedure traženja informacija od organa vlasti te pomagati pri ispunjavanju zahteva za pristup informacijama, pa ih i ispunjavati u ime građana koji žele da ostanu anonimni.

Možda to ohrabri građane, na primer u Bosni i Hercegovini da, usprkos manjoj platežnoj moći, istraju u traženju informacija od organa vlasti. U BiH je zabeleženo da, iako je određen broj tela vlasti u zakonskom roku odgovorio na upućene zahteve, dostavljene informacije nisu bile u propisanoj formi rešenja, što onemogućava podnosioca zahteva da nastavi postupak i time ostvari svoja prava iz Zakona o pravu na pristup informacijama.

U Crnoj Gori vidljivi su pomaci u odnosu na razdoblje kada je Zakon donet jer procenat slučajeva kada institucije ne odgovaraju na zahteve iznosi 20 odsto od ukupnog broja podnesenih zahteva.

Autorka: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. urednik: N. Jakovljević