1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Papa u Albaniji, zemlji neuništive "žive vere"

Angelina Verbica / žt21. septembar 2014.

Papa Franja u nedelju, 21.9. dolazi u službenu posetu Albaniji. Šta ga u toj zemlji očekuje i koja očekivanja imaju drugi od njegove posete, objašnjava Erih Lajtenberger, portparol fondacije Pro Oriente.

https://p.dw.com/p/1DGMw
Papa FranjaFoto: Reuters/G. Sposito

Poglavar Rimokatoličke crkve obilazi gotovo sve krajeve sveta. Nekonvencionalne posete pojedinim delovima Planete su, moglo bi se reći, njegova specijalnost. Godinu i po dana nakon preuzimanja dužnosti, papa Franja u nedelju, 21.9. stiže u Albaniju – to je njegovo prvo putovanje unutar evropskog kontinenta. U zemlji sa oko tri miliona stanovnika, većinu čine muslimani, dok hrišćani čine petinu stanovništva. Ipak, ova poseta pape Franje ima veliku simboliku. „Svojom kratkom posetom, želim da učvrstim veru Crkve u Albaniji, u zemlji koja je u prošlosti vrlo patila od posledica ideologija, koje su ovde postojale“, izjavio je katolički pontifeks pre nekoliko meseci.

DW: Zašto je papa odabrao upravo ovu malu zemlju, na ivici evropskog Zapada za zemlju svoje prve posete unutar Evrope?

Erih Lajtenberg: Za to postoje mnogi motivi. S jedne strane, Albanija je zemlja koja se u religioznom smislu nalazi između Istoka i Zapada. U ovoj zemlji žive katolici, pravoslavci, muslimani, kao i članovi sufijskog reda bektašija. Pored ostalog, Albanija je zemlja koja je najjasnije od svih evropskih zemalja osetila posledice vladavine komunističkog režima – na primer, u vreme Envera Hodže, religija je bila zabranjena što je naravno uništilo infrastrukturu religioznih zajednica. Ali, živa vera u ljudskim srcima nije mogla biti uništena i to se u Albaniji nakon sloma komunizma dobro vidi. To se primećuje na restauracijama crkvi kao i na njihovoj novoj gradnji. Pri tome mislim i na katoličke i pravoslavne crkve i katedrale u Tirani.

Ali postoji još jedan razlog zbog kojeg je papa Franja odabrao upravo ovu zemlju. Naime, ovde je od svih sredozemnih zemalja, najbolje uspeo suživot raznih verskih grupa, pre svega između hrišćana i muslimana. To ima veze s albanskom istorijom, sa činjenicom da su se porodice ovde uvek mešale – što je zapravo retko za društvo koje je većinski muslimansko.

Albanien Shkodra Kirche und Moschee
Crkva i džamija u ŠkodriFoto: DW

U vremenima velikih nemira u svetu, Papa želi da istakne primer Albanije. Da li je to zaista poruka koju poglavar Rimokatoličke crkve iz Tirane želi da pošalje svetu?

Papa Franja će zasigurno, pre svega u susretima sa predstavnicima različitih verskih zajednica istaći pojedine tačke albanske stvarnosti, tradicije, istorije i samim time zajedništva i suživota raznih verskih zajednica – u kontekstu, kako bi se one mogle i danas odvijati. Upravo zato što su u svetu trenutno mnogi izloženi teroru zbog toga što pripadaju drugoj religiji. U tom smislu Albanija može da pruži pozitivnu sliku i doprinese zajednici naroda. U tome se od Albanije nešto može naučiti.

Velika tema jeste svakako i pitanje bezbednosti tokom Papine posete, budući da će se voziti u otvorenom automobilu. Italijanski mediji su preneli izjavu ambasadora Iraka u Vatikanu, koji je izjavio kako je „jako zabrinut za bezbednost života Pape“. Mnogi Albanci se bore na strani Islamske Države u Siriji i Iraku. Jesu li ta strahovanja opravdana?

Naravno da svuda, ne samo u Albaniji ili na Kosovu, nego i u mnogim evropskim zemljama, mladi ljudi koje zaslepljuje ludilo islamista, učestvuju u neverovatnim agresijama, koje islamisti sprovode pre svega u Siriji i Iraku. Ali mislim da što se tiče bezbednosti pape Franje, možemo biti opušteni, baš kao što je to bio i portparol Svete stolice, otac Lombardi, kada je objavio vrlo detaljan opis papinog putovanja. Ovakvi navodi i pretpostavke nisu uticali ni na papu Franju.

Erich Leiteberger
Erich LeitebergerFoto: Erich Leitenberger

*Profesor Erih Lajtenberger je portparol fondacije Pro Oriente, austrijske zajednice hrišćanskih crkvi, koja se zalaže za razumevanje između Rimokatoličke i Pravoslavne crkve.

Fondaciju Pro Oriente osnovao je austrijski kardinal Frac tokom Drugog Vatikanskog koncila, 4. novembra 1964. u Beču. Od tada je Pro Oriente angažovana na premošćivanju razdora između Rimokatoličke i Pravoslavne crkve.