1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
PolitikaŠvajcarska

Panika na berzama uprkos spasavanju Kredi Svis

20. mart 2023.

U strahu od panike na berzi, švajcarske vlasti su insistirale da UBS preuzme Kredi Svis - ali to za sada ne pomaže, ipak nije smirilo investitore. Zašto je to tako i zašto je propala Kredi Svis?

https://p.dw.com/p/4OvoC
Nemački indeks DAX
Nemački indeks DAXFoto: Silas Stein/dpa/picture alliance

U dramatičnoj operaciji spasavanja, najveća švajcarska banka UBS je tokom vikenda preuzela teško poljuljanu Kredi Svis (KS).

Kredi Svis je izgubio poverenje finansijskih tržišta", rekao je švajcarski predsednik Alan Berse na konferenciji za novinare. Preuzimanje od strane UBS-a je najbolje rešenje za vraćanje poverenja. To nije samo „ključno" za Švajcarsku, već za stabilnost čitavog globalnog finansijskog sistema, dodao je Berse.

Evropska centralna banka (ECB) kao i centralne banke SAD, Japana, Velike Britanije, Švajcarske i Kanade pozdravile su tu odluku i preduzimaju usklađene mere radi poboljšanja snabdevanja finansijskog sektora dolarima.

Ali tržišta novca jednostavno ne žele da progutaju te tablete za smirenje. Na evropskim berzama u ponedeljak ujutru nema znakova stabilizacije - naprotiv: DAX, nemački indeks se survava, čak probijajući granicu od 14 500 poena, šaljući tako signal za prodaju. Slična je situacija i na berzama u Tokiju i Njujorku.

Tokio, 20.03.2023.
Tokio, 20.03.2023.Foto: Eugene Hoshiko/AP/picture alliance

Ogromni padovi na berzi ponedeljkom nisu neuobičajeni. Prema statistikama, posle „crnog petka", često sledi „panični ponedeljak". Uznemireni medijskim izveštajima, mnogi privatni investitori povlače svoj novac.

Švajcarci stvaraju novu „banku monstruma"

Ali nije samo statistika ono što navodi invesitire da danas prodaju svoje akcije: previše pitanja je ostalo bez odgovora nakon hitne akcije spasavanja Kredit Svis.

Jer, nakon finansijske krize pre 15 godina, švajcarska vlada se čvrsto obavezala da nikada više neće morati da podržava banku u nevolji novcem poreskih obveznika.

Ipak, nevolja se desila – sa razornim posledicama: jer i UBS i Kredi Svis su već svaka za sebe bile „prevelike da bi propale”, odnosno previše sistemski važne da bi ih jednostavno pustili da bankrotiraju. Ova klasifikacija dolazi od Međunarodnog odbora za finansijsku stabilnost (FSB), koji nadgleda međunarodni finansijski sistem. Ove banke - njih 30 u svetu - su međunarodno umrežene, zbog čega bi njihov krah mogao da povuče u ponor i druge pa podležu posebnim bezbednosnim zahtevima.

UBS u Cirihu
UBS u CirihuFoto: Michael Buholzer/KEYSTONE/dpa/picture alliance

A u Švajcarskoj je tokom vikenda došlo do najvećeg spajanja banaka u poslednjih 15 godina u Evropi. Time se stvara jedna od najvećih sistemski važnih finansijskih institucija u Evropi – veća od Dojče banke, ili kako je već zovu - nova švajcarska „banka monstrum”. Tek nju neće imati ko da spase.

pročitajte još: Skupo spasavanje banaka

„Švajcarska sada postaje nešto poput Južne Koreje", kaže Torsten Hens, zamenik direktora Instituta za banke i finansije na univerztetu u Cirihu. U Koreji postoji Samsung, firma koja je toliko velika da na kraju ključno određuje politiku zemlje. Mora se biti oprezan, jer „kada imate tako veliku firmu, ko to još može da spasi UBS?" U slučaju kraha, pomaže samo nacionalizacija, jer nema druge banke koja bi mogla da preuzme takvog kolosa.

Previše toga podseća na veliku krizu

Osim toga, kampanja spasavanja banke tokom vikenda kod investitora budi loša sećanja, pošto je finansijska zajednica poslednji put doživela takav vikend tokom bankarske krize koja počela spasavanjem Liman braće (Lehman Brothers).

Koordinisane akcije centralnih banaka su za mnoge posmatrače tržišta signal krize - jer, takve akcije su poslednji put viđene tokom Korona-krize, a pre toga tokom finansijske krize 2007. Sve ovo šalje poruku investitorima: Ozbiljno je, budite na oprezu, aktuelna kriza još nije gotova.

Kredi Svis, Ženeva
Kredi Svis, ŽenevaFoto: Fabrice Coffrini/AFP

Kako je došlo do teške krize u Kredi Svis?

Banka osnovna 1856. počela je da propada zbog godina lošeg upravljanja i rizičnih poslova.

Na primer: bugarska mafija, koja je, prema rečima javnog tužioca, od 2004. do 2007. nesmetano vršila pranje novca preko računa u KS. Pa onda, 2013. posao britanske podružnice KS u Mozambiku, gde su milioni nestali u kreditima državnim kompanijama. Zatim, između 2016. i 2019. bilo je špijuniranja sopstvenih rukovodilaca, od kojih je jedan čak praćen na ulicama Ciriha. Banka je nedavno bila uključena u poduhvate hedž fonda Archegos i Greensill fondova i izgubila je milione kada su ti fondovi propali.

Poverenje u KS je dakle već bilo opalo, a nedavni kolaps Silicon Valley banke i strah od moguće globalne bankarske krize povukli su je dublje ponor.

Švajcarski list „Tages-ancajger" pisao je i o mentalitetu pljačke na nivou menadžmenta. List je na osnovu godišnjih izveštaja izračunao da je banka u poslednjih desetak godina, dakle od 2013. ostvarila kumulativni gubitak od 3,2 milijarde švajcarskih franaka, ali da su vrhunski menadžeri u istom periodu kasirali čak 32,2 milijarde evra bonusa.

Cena spasavanja - u francima, garancijama i radnim mestima

Kredi Svis je manja od svog rivala UBS. Tržišna vrednost Kredi Svis pala je u roku od godinu dana za dve trećine - na 7,4 milijarde evra, dok je UBS je skoro osam puta vrednija. A bilansna suma UBS je sa oko bilion evra, nešto manja od Dojče banke, ali skoro duplo veća od Kredi Svis.

UBS će preuzeti Kredi Svis za ukupno tri milijarde franaka. Kupoprodajna cena biće plaćena sopstvenim akcijama, navodi UBS. Švajcarska narodna banka (SNB) obezbeđuje preuzimanje uz podršku likvidnosti (pozajmicu) od 100 milijardi švajcarskih franaka za obe banke. Kako bi smanjila rizike za UBS, vlada Švajcarske je takođe dala UBS-u garanciju od 9 milijardi franaka za pokrivanje potencijalnih gubitaka.

Kolm Keleher, dosadašnji šef administracije Kredi Svis, postaće predsednik nove divovske banke - a šef UBS-a Ralf Hamers će postati njen izvršni direktor. Keleher je rekao je da je prerano da se kaže da li će biti otpuštanja. Prema jednom insajderu, moglo bi biti ukinuto najmanje 10.000 radnih mesta.

D. Roščić (agencije)

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.