1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Oskar, pobeda u Oslu, tragični Love parade…

26. decembar 2010.

Na kulturnoj sceni Nemačke godišnje se održi bezbroj predstava, premijera, koncerata… Pa ipak, možda i najvažniji kulturni izazov u 2010. bila je uloga evropske kulturne prestonice poverena Rurskoj oblasti.

https://p.dw.com/p/QkF6
Rurska oblast 2010.
Rurska oblast 2010.Foto: picture alliance/dpa

Pominjanje jednog događaja skoro po pravilu znači da morate da isključite drugu, ne manje važnu manifestaciju. Ipak 2010. bila je posebna godina. Rurska oblast je sa Istanbulom i mađarskim gradom Pečuj, bila evropska kulturna prestonica.

S druge strane, jedan „spektakularan projekat“ u okviru organizovanih manifestacija završio se nažalost tragično. Na Paradi ljubavi (Love parade) je u masovnoj panici koja je nastala među publikom poginula 21 osoba. U Nemačkoj se nedeljama raspravljalo o tome ko je odgovoran za ovu tragediju.

Essen Europäische Kulturhauptstadt Ruhr 2010
Foto: picture alliance / dpa

Naravno da je u toku godine na izmaku bilo i drugih kulturnih događanja koji su i te kako zaslužili da se nađu u godišnjem pregledu kulturnih događanja.

„2010. godina je pokazala da je uz pomoć kulture ostvarena velika dobrobit za Rursku oblast. Građani ove oblasti pokazali su svoju spremnost da prate kulturna događanja. Pre godinu dana nismo računali sa takvim odzivom građana“, kaže Fric Plajtgen, direktor „Kulturne prestonice - Rurska oblast 2010.“ svodeći pozitivan bilans ovogodišnjih događanja, koje je posetilo više od 10 miliona gledalaca. U proteklih godinu dana u toj oblasti organizovano je 5.500 kulturnih manifestacija.

Činjenica da su organizatori želeli da privuku ljude van područja klasične umetnosti, pokazao je posebno projekat Mrtva priroda, jedno od najvećih uličnih slavlja na svetu. Tom prilikom je na jedan dan zatvoren autoput dug 60 kilometara koji spaja Duisburg i Dortmund.

Still-Leben A40 Flash-Galerie 002
Foto: DW/Nelioubin

Na ulično druženje pristiglo je tri miliona posetilaca, trećina njih došli su biciklom. Za rezervaciju 20.000 stolova bilo je neophodno ponuditi neki moto događanja. Kultura svakodnevice u svim oblicima.

„Mislim da je sjajno, nisam očekivala ovako nešto, mislila sam da će doći svega nekoliko ljudi. Raspoloženje je sjajno, puno ljudi je došlo biciklom, ljudi su prijateljski raspoloženi i otvoreni. Ako se ovako nešto bude ponovo organizovalo dolazim obavezno“, kaže jedna učesnica ovog okupljanja.

U nastavku: Tragedija na poslednjoj Paradi ljubavi

Oliver Šejt je takođe bio na čelu organizacije kulturne prestonice u Rurskoj oblasti 2010: „Kultura za mene znači način života i rada. Kultura nije samo umetnost.“

Nakon velikog slavlja na autoputu usledio je jedan drugi događaj koji je u Duizburg privukao više od milion ljudi. Parada ljubavi - najveća tehno žurka na svetu završena je tragično. Milion posetilaca, sunce je privuklo publiku, veliki broj mladih odlučio se da dođe na žurku u poslednjem trenutku. Do festivalskog prostora moglo se doći samo kroz 200 metara dugi tunel koje se nalazio između železničke pruge i autoputa. To je bilo fatalno. Posetioci su morali da se guraju u 20 metara širokom prolazu. Suviše uzak prostor za veliki broj ljudi. Nesreća se dogodila u tunelu nakon što je ljudima u tunelu preko razglasa rečeno da se vrate nazad jer je teren na kome se održavao festival prepunjen. U panici koja je izbila među publikom poginula je 21 osoba, povređeno je 500 posetilaca.

Loveparade Duisburg 2010 Massenpanik
Foto: AP

„Nažalost, nisam u stanju da vratim unazad tok događaja. To je velika tragedija i mi ne možemo ni da shvatimo veličinu tragedije žrtava i njihovih porodica“, rekao je nakon tragičnog događaja gradonačelnik Duizburga Adolf Zauerland. Međutim, ove reči nisu bile dovoljne za rodbinu poginulih.

Na Zauerlandov račun upućene su teške optužbe. Tražena je njegova ostavka zato što mere bezbednosti na festivalu nisu bilo dovoljno dobro isplanirane.

Međutim, odgovornost za tragediju niko nije želeo da preuzme, ni gradonačelnik, ni policija ni organizatori. Brzo je donesena odluka da se Parada Ljubavi više neće održavati.

Flash-Galerie Loveparade Duisburg 2010 Massenpanik
Foto: AP

„Parada ljubavi je oduvek bila mirna manifestacija i vesela zabava nad kojom će se od sada uvek nadvijati senka tragičnog događaja. Iz poštovanja prema žrtvama, njihovim porodicama i prijateljima ta manifestacija se više neće održavati“, najavio je organizator Parade ljubavi Rajner Šaler, dan nakon nesreće.

U nastavku: Oskar, Zlatni globus...

Nemačko austrijski glumac Kristof Valc dobio je ove godine Oskara za najbolju sporednu ulogu. Ovaj vrsni glumac nagradu je dobio za ulogu u filmu Kventina Tarantina, Prokletnici. Valc igra pukovnika Hansa Landa, naciste koji uživa u nanošenju zla. Ovaj glumac veteran na televiziji i filmu u Evropi, bio je praktično nepoznat u Holivudu, a zahvaljujući „Prokletnicima" i pre dodele nagrada američke filmske akademije dobio je niz priznanja, uključujući Zlatni globus i nagradu Udruženja filmskih glumaca.

Haneke Deutscher Filmpreis
Foto: apn

A austrijski reditelj Mihael Haneke je nakon Zlatnog globusa za svoj film Bela traka nagrađen i na jubilarnom 60 dodeljivanju filmskih nagrada Lola u Berlinu. Nagradu Lola dobio je za film Bela traka. Bela traka je mračna je priča koja preispituje teme krivice, nepoverenja i osvete među stanovnicima nemačkog sela pred početak Prvog svetskog rata. Film ispituje poreklo terora i nasilja, autoritarne strukture u porodici i maloj seoskoj zajednici.

Berlinale je održan u ledenom februaru, u martu su pogledi bili upereni u sajam knjiga u Lajpcigu. Ove godine je pažnju zaokupila 17 godišnja Helena Hegeman sa svojim romanom Aksolotl Roudkil. Mlada autorka je najpre dizana u zvezde da bi zatim prouzrokovala veliku debatu. Ispostavilo se da je veliki deo romana prepisan sa jedne blogerske stranice na internetu. Razvila se velika diskusija o autorskim pravima na Internetu.

Günther Grass Buchmesse Leipzig
Foto: DW

Na Sajmu knjiga u Lajpcigu dobila je još jedno poglavlje. Književni velikani poput Gintera Grasa i Kriste Volf napisali su „Deklaraciju o zaštiti duhovnog vlasništva”.

Mlada autorka romana “Aksolotl Roudkil” je najpre slavljena kao zvezda, potom se saznalo da je pišući svoj roman prepisivala od drugih autora. U feljtonima je pokrenuta velika rasprava o tome koliko, kako, u kom obliku je uopšte dopušteno prepisivati od drugih autora.

U nastavku: Iznenadna smrt Kristofa Šlingensifa

U Bajrojtu je završena jedan era. Volfgang Vagner koji se dugi niz godina neprikosnoveno nalazio na čelu festivala je preminuo. 21. marta u devedesetoj godini. Njegove dve ćerke, Katarina Vagner i Eva Vagner Paskvar su već ranije preuzele vođenje festivala. Volfgang Vagner je bio poslednji je bio poslednji živi unuk Roharda Vagnera.

Veliku žalost i zaprepašćenje izazvala je smrt Kristofa Šlingensifa koji je takođe u Bajrojtu gostovao kao reditelj režirajući Parsifala. Provokativni pozorišni i operski reditelj umro je 21. avgusta u 49 godini. U januaru je položio kamen temeljac za svoj poslednji veliki projekat sela u Africi u Burkini Faso, sa centrom za pomoć u razvoju i unapređivanju kulture.

Flash-Galerie Christoph Schlingensief
Foto: AP

„Moj san je da deca od šest do 17 godina koja idu ovde u školu dobiju mogućnost da saznaju ko su i šta su. Pored toga, ta deca će imati mogućnost da u odeljenju za filmsku umetnost, jednostavnim kamerama snimaju svoje priče ili svoje porodice. Neće biti pedagoga, urednika koji će im reći da to što rade nema smisla i da oni to ne mogu da emituju. Ili da im postavljaju pitanja o američkom filmu, švenku ili sličnim glupostima. Jedan veliki san se pretvara u realnost. Reč je o klinici u kojoj će se rađati deca i čule se plač novorođene dece.“

Naravno ne smemo da zaboravimo veliki uspeh pop muzike koji se u 2010 godini pobrinuo za veliku pozornost medija i malo nemačkog ponosa. Sa pesmom Satelit, 19-godišnja Lena Majer Landrut pobedila je na Takmičenju za Pesmu evrovizije u Oslu, 28 godina nakon pobede koju je za Nemačku tada odnela Nikol sa „Malo mira“.

Pripremili: G. Birkenštok, Ž. Bašić

Odg. urednik: J. Leon