1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Odnos hrišćana i Jevreja

8. maj 2009.

Benedikt XVI počinje danas svoje prvo putovanje u Svetu zemlju. Posetiće Jordan, Izrael, oblasti naseljene Palestincima i razgovarati sa predstavnicima različitih religija. Posebno je osetljiv odnos hrišćana i Jevreja.

https://p.dw.com/p/Hlsj
Nova interpretacija Biblije, posle holokausta, rasteretila je odnose hrišćana i JevrejaFoto: picture-alliance / dpa / Godong / DW-Fotomontage

Na početku hrišćanstva postojao je Isus - Jevrejin. On je želeo promene. Ubrzo je stekao veliki broj poklonika, koji su u njemu videli Mesiju. Zbog toga su ga Rimljani razapeli na krst. Tako se rodilo Hrišćanstvo. Sve do srednjeg veka, postojao je miran suživot obe religijske zajednice. Iz male sekte razvila se velika masa vernika, i Hrišćanstvo je postalo najveća svetska religija. Jevrejstvo je time potisnuto. U IV veku, rimski car Konstantin proglasio je Hrišćanstvo za državnu religiju.

Anti-judaizam

Profesor teologije Volfram Kincig navodi da je broj napada na Jevreje u kasno-antičkoj civilizaciji bio u granicama. Međutim, to se donekle promenilo u srednjem veku. Došlo je do velikih pogroma zbog raspeća. Jevreji su prognani iz Engleske, a u kasnom srednjem veku i iz Španije i Portugala. „Naravno da postoji i specifičan hrićanski religiozni anti-judaizam, koji je je povezan sa ružnim predrasudama, Jevreja kao Isusovih ubica."

Osim katoličke crkve, ovakve predrasude je imao i nemački reformator Martin Luter. Kincig kaže: „I zaista Luter je u svojim kasnijim spisima zahtevao proterivanje Jevreja i spaljivanje sinagoga.“

U Luterovom zapisu "O Jevrejima i njihovim lažima", Jevreji su okarakterisani kao najveći neprijatelji Hrišćanstva. Time je Luter samo dolio ulje na vatru. „U drugoj polovini 19. veka razvio se novi tip neprijateljstva prema Jevrejima - biološki antisemitizam. On ne argumentuje samo sa religijskog stanovišta, već i sa rasnog", kaže profesor Kincig.

Rasterećenja odnosa

Ništa se nije promenilo ni u Vajmarskoj Republici. Nacionalsocijalisti su iskoristili biološki antisemitizam kao opravdanje za sprovođenje genocida nad Jevrejima. Kasnije su protestantska i katolička crkva priznale da su zakazale. „Nakon holokausta došlo je do promene u svesti hrišćanske teologije. Usledila je nova interpretacija Biblije, što je doprinelo rasterećenju odnosa između Jevreja i hrišćana."

Ali, to rasterećenje odnosa je veoma krhko, navodi profesor teologije Kincig. Kako god, Rimsko-katolička crkva, počev od Drugog vatikanskog koncila (1962-65) preduzima konkretne korake u približavanju dveju religija. Tome je naročito doprineo papa Jovan Pavle II.

Papa Benedikt XVI nastavio je istim putem. Mada, pontifiks i njegovi savetnici u poslednje vreme su to činili na veoma nesrećan način. Setimo se samo Ričarda Vilijamsona koji se usudio da negira holokaust.


Autor: Petra Niklis / Vesna Čolić

Odgovorni urednik: Ivana Ivanović