1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

O klimi i običnim ljudima

Thurau Jens Kommentarbild App
Jens Turau
10. oktobar 2019.

Nemačka vlada prodaje javnosti novi zakon o klimi kao veliki hit. Ali političari se pritom plaše istine, odnosno da građanima otvoreno kažu koja je cena zaštite klime, smatra Jens Turau.

https://p.dw.com/p/3R0Uc
BG FFF weltweit | Deutschland | Klimastreik | Global Strike 4 Climate | Berlin
Foto: AFP/Getty Images/J. MacDougall

Helge Braun, šef ureda kancelarke Angele Merkel ne pojavljuje se baš tako često u javnosti. Ali, sada je na nemačkoj televiziji branio planove vlade za zaštitu klime. Rekao je: „Vladine ideje za zaštitnike klime nisu dovoljne, ali za obične građane je to još uvek veoma ambiciozno“. Tačka.

Moglo bi se pomisliti da je politika u tom smislu već poodmakla. Mladi u čitavom svetu izlaze na ulice zalažući se za to da se konačno učine energični koraci u borbi protiv izduvnih gasova. To se dešava ovih dana i u Berlinu. Ali vlada se ponaša kao da ima svo vreme ovog sveta.

Ništa nije koristilo

Mesecima uoči odluke o ceni emitovanog ugljen-dioksida, svi eksperti bili su jedinstveni da je naplata izduvnih gasova najvažniji instrument u cilju istinskog smanjenja emisije štetnih gasova. Izašlo se sa „startnom cenom“ od 10 evra, koja bi trebalo da se uvede tek početkom 2021.

Deset evra! S pravom je premijer Donje Saksonije, Štefan Vajl, koji pripada berlinskom ogranku SPD, rekao da je to kao tri, četiri čaše piva. Drugim rečima, tako se neće stići do cilja. Pri tom su i vladini eksperti izračunali da je potrebno da se uvede cena od 40 do 50 evra ako se žele istinske promene. Ali, ništa nije koristilo.

Da se vratimo još jednom šefu Ureda kancelarke Merkel – Helge Braunu i njegovoj formulaciji „ovde zaštitnici klime, tamo obični građani“. Politika za zaštitu klime, i to ne samo u Nemačkoj, još uvek je daleko od onoga što je ključno: ako se veruje upozorenjima naučnika – koja ne mogu biti jasnija – kako bi se sprečile klimatske promene neophodna je sistemska promena. I ništa manje od toga.

Jens Turau, DW
Jens Turau, DW

To zahteva promenu svakodnevnog ponašanja – u svetu rada, u proizvodnji energije, kao i u načinu na koji se hranimo i krećemo. Cilj ne može da bude da se aktivistima za zaštitu klime čini usluga, a da se drugi građani poštede podnošenja tereta.

Nemačka se u prvom redu zalagala za izgradnju postrojenja za proizvodnju obnovljive energije. To radi i danas. Istovremeno, odustalo se od atomske energije. To je, pre svega kod političara na vlasti, formiralo stav kako bi to moralo da bude dovoljno. Ali nije. Tako se neće postići cilj da se do 2020. smanji procenat izduvnih gasova koji uzrokuju efekat staklene bašte. Bilo kako bilo, četiri vlade Angele Merkel od 2005. do danas su mnogo toga najavljivale i obećavale, ali malo toga je zapravo postignuto.

Do sada se ništa nije desilo

Kancelarka je htela da do 2020. na ulice izvede milion elektro-automobila, a njih je u ovom trenutku 83.000. U aktuelnim debatama oko tzv. Paketa za zaštitu klime mnogo se diskutovalo o ljudima koji žive na selu, pa putuju na posao i upućeni su na kola. Oni sada moraju da strahuju zbog visokih cena benzina. Taj problem bi bio neznatan sa više elektro-automobila. Ali, to se nije dogodilo.

Ono što ostaje jeste jedna pozitivna vest: prvo, ciljevi za zaštitu klime su do sada bile neobavezujuće najave, ali će od sada biti regulisani zakonom. To je ipak napredak. No, sami ciljevi su zapanjujuće smanjeni. A za političare je jednostavno suviše malo kada kažu da je „običnim ljudima“ dovoljno ono što je do sada usvojeno. Jer, i oni su pogođeni klimatskim promenama. I to već sada.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android