1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nova raspodela stolica u Savetu bezbednosti?

9. novembar 2010.

Nemačka štampa komentariše izjavu Baraka Obame da bi Indija svakako trebalo da postane stalna članica Saveta bezbednosti. Upravo je stalna stolica davnašnja želja Nemačke. Tema je i poseta Vestervelea Pojasu Gaze.

https://p.dw.com/p/Q2B6
Savet bezbednosti sada ima 15 članica, od toga pet stalnih
Savet bezbednosti sada ima 15 članica, od toga pet stalnihFoto: AP

Povodom govora američkog predsednika Baraka Obame u indijskom parlamentu list Fajnenšel tajms Dojčland piše: „Američki predsednik Barak Obama rekao je u indijskom parlamentu prave stvari o Savetu bezbednosti UN: odavno zakasnelu reformu pomenuo je kao nešto što se podrazumeva samo po sebi. Odavno Savet bezbednosti ne odražava pravu sliku uticaja u svetu – među pet stalnih članica – to su SAD, Rusija, Francuska, Velika Britanija i Kina – nema nijedne afričke, nijedne latinoameričke zemlje i samo jedna je iz Azije. Zemlje na pragu visokog industrijskog razvoja takođe nisu zastupljene. Sve te države trebalo bi da budu uključene eventualnim povećanjem broja stalnih članica na deset.

Nemačka već godinama nastoji da postane stalna članica Saveta bezbednosti. Amerikanci su dosledno izbegavali i samo pominjanje takve mogućnosti. Utoliko više pada u oči da je sada u govoru Obama pomenuo Indiju kao nezaobilaznog kandidata za to mesto. Obamina izjava nije samo otpisivanje Nemačke, nego i evropske kandidature. Američka vlada ne krije da je Azija za nju okosnica spoljne politike i retko kada je ta tendencija bila tako jasna kao sada u Delhiju. Čini se da su daleka prošlost vremena u kojima je Vašington nastojao da pridobije takozvanu ‘novu Evropu’ i kada je odbacivao ’staru’ – zemlje koje su se, kao Nemačka, protivile iračkom ratu. Za SAD je danas cela Evropa u drugom planu.

Nemačka će od početka 2011. biti nestalna članica SB - na dve godine
Nemačka će od početka 2011. biti nestalna članica SB - na dve godineFoto: picture alliance/dpa

Stalno mesto Nemačke u Savetu bezbednosti tako je postalo jako daleka budućnost. Oprezna reforma mogla bi da dovede do trostepene strukture Saveta bezbednosti – postojale bi stalne članice sa pravom veta, stalne članice bez prava veta i nestalne članice na kraći rok. Ma kako to teško palo Evropskoj uniji – dvadeset-sedmorica moraće da se dogovore i pokušaju zajedničkim snagama da u toj novoj konstelaciji obezbede prestižno mesto“, piše Fajnenšel tajms Dojčland.

Na sledećoj strani:

Nemačka protiv izraelske blokade Gaze

Nemačka protiv izraelske blokade Gaze

Povodom posete nemačkog ministra spoljnih poslova Gida Vestervelea pojasu Gaze list Merkiše algemajne piše: „Industrija je stala, spoljna trgovina takođe, radnih mesta nema, infrastruktura je uništena, nema građevinskog materijala i Vesterveleovo upozorenje da sve to samo ide na ruku radikalima sasvim je tačno. Njegova izjava da je blokada „neprihvatljiva“ izazvaće u Izraelu nezadovoljstvo. Tamo ukazuju pre svega na opasnost od krijumčarenja oružja i Hamasa. Vestervele je i to imao u vidu i namerno je izbegao bilo kakav kontakt sa predstavnicima Hamasa, zatražio je oslobađanje otetog izraelskog vojnika Gilada Šalita i posetio je izraelski pogranični grad Zderot koji je stalna meta raketnih napada. Njegova misija je vredna poštovanja, ali su njeni rezultati krajnje neizvesni.“

Pojas Gaze je u potpunoj izolaciji
Pojas Gaze je u potpunoj izolacijiFoto: AP

Posetom nemačkog ministra spoljnih poslova Pojasu Gaze bavi se i list Ostze cajtung. „Situacija u Pojasu Gaze je neodrživa. Osamdeset procenata ljudi primorano je da živi od dolara na dan, industrijska proizvodnja potpuno je stala, više od 60 odsto stanovnika je bez posla. Izraelska blokada nije ništa drugo nego kolektivno kažnjavanje civilnog stanovništva. To je u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Pre pola godine Izrael je zabranio nemačkom ministru za razvoj Dirku Nibelu da poseti Pojas Gaze. Sadašnja poseta njegovog partijskog kolege Vestervelea sigurno je rezultat velike diplomatske bitke. Utoliko su značajnije njegove reči da je ‘neprihvatljivo držati u blokadi milion i po ljudi’. Prijateljstvo sa Izraelom ne isključuje jasne reči. To se nije oduvek podrazumevalo, ali je tako.“

Sudbonosni 9. novembar

Povodom 9. novembra, koji je za Nemce na neki način sudbonosni dan – na taj dan proglašena je Republika 1918, Hitler je pokušao puč 1923, počeo je pogrom Jevreja 1938. i pao je Berlinski zid 1989. godine – list Braunšvajger cajtung piše: „Država se otuđila od naroda. To nije sudbina, nego rezultat nedovoljnog razumevanja želja, briga, potreba i strahovanja građana. To je moguće otkloniti i čini se da su se političari probudili. Zato bi 9. novembar 2010. mogao biti dan u kome će se, obeležavajući istorijske događaje, političari setiti da su u službi gađana i opšte dobrobiti. A građani ne bi smeli zaboraviti da nema besplatne demokratije – za nju se mora angažovati i to svakog dana.“

Priredio: Nenad Briski

Odg. urednik: Nemanja Rujević