1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nijedan organ nije prestar za transplantaciju

24. mart 2012.

U nemačkim klinikama nedostaju organi za transplantaciju. Transplatuju se čak i srca 80-godišnjaka. Lekari ne "bacaju" ni organe osoba koje su bile hronični bolesnici, prenosi dr Hajner Volters.

https://p.dw.com/p/14R3V
ARCHIV - Eine Mitarbeiterin der Deutschen Stiftung für Organtransplantation in Neu-Isenburg (Kreis Offenbach) hält in einem Büro der Organisation eine spezielle Kühlbox für Spenderorgane vor das Bild eines Chirurgen (Archivbild vom 18.02.2005). In Deutschland warten derzeit mehr als 12 500 registrierte Patienten auf ein Spenderorgan. Viele verlieren jedoch den Wettlauf mit der Zeit. Täglich sterben im Durchschnitt drei Menschen vor der lebensrettenden Transplantation. Auf eine Million Einwohner kommen hierzulande nur knapp 15 Spender. Damit liegt Deutschland international im unteren Drittel. Die Entnahme von Organen ist von Staat zu Staat unterschiedlich geregelt. Foto: Frank May dpa (zu dpa-Hintergrund vom 26.09.2011) +++(c) dpa - Bildfunk+++
Foto: picture-alliance/dpa

Dr Hajner Volters je lekar na Univerzitetskoj klinici u Minsteru. Centar za transplantaciju na ovoj klinici jedan je od najvećih u Nemačkoj i tu se godišnje obavi više od hiljadu presađivanja raznih organa.

Dojče vele: Gospodine Volters, sa kojim organima medicina danas ima najviše poteškoća prilikom transplantacije?

Dr Volters: "Tehnički gledano transplantacije su danas relativno sigurne i izvodive operacije. Problemi nastaju prilikom odbacivanja organa. To znači da telo pacijenta ne prihvata novi organ. To se posebno javlja kod transplantacije creva. Kod transplantacije jetre i bubrega imamo mnogo manje komplikacija".

Može li generalno da se kaže da pacijenti bolje prihvataju organe krvnih srodnika, nego ljudi sa kojima nisu u rodu?

"Ne, to nije pravilo. Važnu ulogu igra period koji prođe od trenutka kada se organ izvadi iz tela jedne osobe i presadi pacijentu. Kada je donator osoba koja je još živa, recimo ako nekome daje bubreg, onda je taj period vrlo kratak. Ponekad transport traje predugo kod transplantacija organa preminulih osoba i onda nastaju problemi sa funkcionisanjem".

epa03020563 A picture made available on 01 December 2011 shows surgeons closing the wound as they complete a live donor kidney transplant operation at the transplantation clinic of the Semmelweis University Hospital in Budapest, Hungary, 30 November 2011. The kidney was donated by the patient's wife. On 01 January 2012, Hungary joins Eurotransplant, an international non-profit organisation coordinating organ transplants and donors in its member countries. EPA/BALAZS MOHAI HUNGARY OUT
Transplatacije bubrega najčešćeFoto: picture-alliance/dpa

Koliki je taj rok u kojem može da se izvrši transplantacija nekog organa?

"To je različito od organa do organa. Kod srca i pluća taj period iznosi četiri do šest sati. Kod organa iz trbušne duplje, poput bubrega, može da prođe i 24 sata. Za jetru taj period iznosi deset do dvanaest sati, a za pankreas osam do deset sati".

Koliko su sa tom problematikom upoznati lekari i osoblje koje radi u hitnoj pomoći?

"Oni se time skoro i ne bave. Važi princip da je uzimanje organa dozvoljeno tek kada se ustanovi smrt, odnosno prestanak postojanja moždanih talasa. To znači da svakom pacijentu, uključujući i donatore organa, prvo pokušava da se spasi život, da mu se pruži sasvim normalna klinička terapija. Čak i u slučajevima kada su šanse za preživljavanje vrlo male. Zato do odlučivanja da li će nekome biti uzet organ ili ne dolazi tek na stanicama intenzivne nege u klinikama".

Postoji li gornja starosna granica za donatore organa?

"Generalno ne. Pre nekoliko godina važilo je da se srce uzima samo od preminulih do 50 godina starosti. Za jetru i bubrege ta granica je iznosila 60 godina. U međuvremenu su granice pomerene jer imamo vrlo malo donatora. Ponekad, pogotovo kod pacijenata kod kojih obolenja srca i jetre predstavljaju opasnost po njihov život, pristupamo i transplantaciji organa uzetih čak i od prilično starih osoba koje su preminule. Čak i od preminulih koji su imali i 80 godina".

Herztransplantation in der Schweiz Die Ärzte verfolgen am 29. Januar 2004 im Inselspital in einem Operationssaal die Lebensfunktionen ihres Patienten auf dem Elektrokardiogramm. Nach der Transplantation muss das Spenderherz seine Funktion wieder aufnehmen. Foto: Gaetan Bally +++(c) dpa - Report+++
Transplantacija srca u ŠvajcarskojFoto: picture-alliance/dpa/dpaweb

Da li su hronično bolesne osobe isključene kao mogući donatori organa?

"To zavisi od toga koju bolest su imali i koje lekove su uzimali. Ako je neko imao visok pritisak, to ne mora da bude razlog zbog kojeg nakon smrti ne bi mogao da bude donator organa. Ako je neko bolovao od raka i primao razne lekove, onda to već može da bude razlog da se njegovi organi ne uzmu".

Nekoliko podataka o transplantaciji

- Skoro 12.000 bolesnih ljudi u Nemačkoj nalazi se na listama čekanja za neki organ.

Elisabeth Pott (l-r), Vorsitzende der Bundeszentrale für gesundheitliche Aufklärung, Musiker Flo Bauer, Bundesgesundheitsminister Daniel Bahr (FDP) und der Chef der Techniker Krankenkasse, Norbert Klusen, halten am Mittwoch (22.02.2012) vor der Bundespressekonferenz in Berlin ihre Organspendeausweise in der Hand. Der Bundesminister stellte den Unterrichtsfilm «Organspende macht Schule» des Bundesgesundheitsministeriums, der Bundeszentrale für gesundheitliche Aufklärung und der Techniker Krankenkasse vor. Foto: Wolfgang Kumm dpa/lbn +++(c) dpa - Bildfunk+++
Foto: picture alliance/dpa

- Mnogi od njih uzalud čekaju. Tek svaki treći dobija organ koji mu je potreban.

- Klinike u Nemačkoj sprovedu godišnje oko 4000 transplantacija organa iz tela oko 1200 donatora. Jednom donatoru može biti uzeto nekoliko organa.

- Više od polovine svih operacija su transplantacije bubrega.

- Transplantacije srca i pluća mnogo su ređe. 300 do 400 pacijenata godišnje dobije jedan od ta dva organa.

- Moguća je i transplantacija tankog creva. Takva transplantacija je neophodna kod pacijenata sa "sindromom prekratkog creva". To obolenje može da izazove oštećenje jetre i bubrega.

Velika reforma donacije organa

Bundestag je u četvrtak (22.3.) izglasao veliku reformu donacije organa, koja predviđa da od leta ove godine svi Nemci stariji od 16 godina odgovore na pitanje da li svoje organe žele da doniraju posle smrti. Pri tom niko neće biti obavezan da donese jednu takvu odluku. Predstavnici svih partija u parlamentu apelovali su na građane da se više pozabave tom temom i da budu na raspolaganju kao mogući donatori organa. Pritom je naglašeno da odluka mora da bude potpuno dobrovoljna, te da niko ne sme da bude prisiljen za donaciju organa.

Autori: Tobijas Elmajer / Azer Slanjankić

Odg. urednica: Ivana Ivanović