1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ni keramičkih pločica nema bez gasa

23. avgust 2022.

„Dojče Štajncojg“, najveći nemački proizvođač keramičkih pločica, zavisan je od zemnog gasa. Ali, Nemačka agencija za mreže nije proglasila tu firmu sistemski relevantnom.

https://p.dw.com/p/4FtoR
Pločice neposredno pre pečenja
Pločice neposredno pre pečenjaFoto: Insa Wrede/DW

„Ne mogu da kažem: ne brinite, sve je pod kontrolom. Nije tako“, kaže Diter Šefer koji je već 37 godina šef kompanije Dojče štajncojg Kremer i Brojer d.d. – najvećeg nemačkog proizvođača keramičkih pločica. Njegov problem: proizvodnja pločica gute previše energije u formi gasa i struje.

To dugo nije moglo da se zapazi jer je ruski gas bio vrlo jevtin. Danas preduzeće grca zbog velikog povećanja cena energije. „Poslednja normalna godina je bila 2020, tada smo za sva četiri pogona platili oko 13 miliona evra“, kaže Šefer, „Ovde godine će to biti 31 milion evra“ – i to ne računajući najnoviji dodatak na cenu gasa.

-pročitajte još: Sa poskupljenjem gasa - šok za milione Nemaca

Gasa još uvek ima dovoljno, tako da proizvodnja - teče. U centralnom pogonu u Alfter-Vinteršliku kod Bona proizvode se uglavnom zidne pločice, objašnjava direktor proizvodnje Kristijan Lindner. „Pločice koje mogu da pokriju 14 do 16 hiljada kvadratnih metara. To su tri fudbalska terena – na dan“.

Diter Šefer: Ne mogu da kažem: ne brinite, sve je pod kontrolom. Nije tako.
Diter Šefer: Ne mogu da kažem: ne brinite, sve je pod kontrolom. Nije tako.Foto: deutsche-steinzeug.de/fotobonn

Najviše gasa guta sagorevanje

Kamen i rastvorena glina se mešaju u gustu masu koja se ubacuje u sušilicu visoku 34 metra. „Ta sušilica je naš najveći potrošač struje“, kaže Lindner. „On guta gotovo 20 odsto naše ukupne gasne energije“.

Rezultat je beličast granulat iz kojeg se pod pritiskom izlivaju pločice. One na proizvodnoj traci prolaze kroz različite peći i uređaje za obradu površina. „Imamo četiri peći za prvo pečenje“, objašnjava Lindner. „Posle toga još četiri peći za drugo pečenje na temperaturi koja je za 100 stepeni viša, znači, na 1150 stepeni. I onda pločice prolaze kroz dalje sušilice i peći u kojima se prilikom trećeg pečenja po potrebi proizvodi i dekoracija“.

Sušilica visoka 34 metra - najveći potrošač struje
Sušilica visoka 34 metra - najveći potrošač strujeFoto: Insa Wrede/DW

Nema brze alternative za zemni gas

Oko peći dužine 75 metara u koje se gas sprovodi cevima, vazduh treperi od toplote. Peći troše najveći deo gasa. „Vrlo smo zavisni“, kaže šef firme Šefer. U kratkom roku nije moguće naći alternativne izvore energije. Tečan gas ili biometan nisu dobre zamene, jer bi zbog njih trebalo prepravljati gorionike.

Nemački savez za zemni gas, naftu i geoenergiju je najavio da će rezerve gasa biti dovoljne za predstojeću zimu ako Rusija i dalje bude isporučivala gas, ako zima ne bude prehladna i ako rezervoari s gasom budu popunjeni kao što je planirano. Ima mnogo tih „ako“ – a „ako“ gasa tokom zime ipak ne bude dovoljno za sva nemačka preduzeća, Nemačka agencija za mreže će odlučivati o tome ko će koliko gasa moći da dobije.

„MI nismo sistemski relevantni“, kaže Šefer. „Dobili smo signale i znamo da će nas oni nekako redukovati“. Još nije jasno u kojoj meri. Isključivanje ne bi uništilo peći kao što je to slučaj u industriji stakla. Ali, ekonomski bi bilo vrlo štetno. Ni mogućnost da se isključi samo jedna peć nije rešenje, jer se toplota koju emituju peći sprovodi u sušilice potrebne za proizvodnju osnovnog granulata.

Proizvodna hala firme „Dojče štajncojg“
Proizvodna hala firme „Dojče štajncojg“ Foto: Insa Wrede/DW

Situacija nesigurna, potrebne dalje investicije

Dugoročno gledano, valja razmisliti o alternativama za gas, smatra Šefer. „Brener koji radi na gas ne može tek tako da se prilagodi radu na vodonik“. Odgovarajuća prerada svake peći bi koštala oko 600.000 evra. U četiri pogona postoji ukupno 18 peći što znači da bi ukupna cena bila gotovo 11 miliona evra. „Do takvih promena ne može doći u naredne dve do tri godine“.

Pri tome energija nije jedini problem koji muči firmu Dojče štajncojg – tu su i smanjenje transportnih kapaciteta i veliki skok cena transporta. Oko 45 odsto pločica se izvozi. Odgovarajuće marže mogu u određenoj meri da se prebace na kupce: „Mi smo im razrezali energetski dodatak od tri evra po kvadratnom metru. Kupcima se to uopšte nije dopalo. Uspeli smo da to izguramo. Dobili smo batine, ali izgurali smo stvar.“

Za preduzeće staro skoro 150 godina, biće otežan i posao s privatnim licima. Velika inflacija i pad konjunkture za Nemce znači mnogo teže izdvajanje novca za renoviranje ili gradnju kuća.

Hemijska industrija: vodonik umesto ruskog gasa?

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.